Bosna i Hercegovina je u 2026. godinu ušla uz nastavak rasta cijena i sve izraženije pritiske na životni standard građana. Iako Centralna banka BiH projicira inflaciju od 3,2 posto, ekonomski analitičari upozoravaju da bi stvarni rast cijena mogao biti znatno veći, čak do 10 posto, posebno u slučaju nastavka poremećaja na tržištu energenata i hrane.
Nova godina nije donijela olakšanje ni privredi ni građanima. Problemi u sektoru transporta, ograničenja izvoza čelika u Srbiju, kao i nova poskupljenja električne energije u Republici Srpskoj i plina u Federaciji BiH dodatno opterećuju domaće tržište.
Za razliku od BiH, u eurozoni se u 2026. godini očekuje stabilizacija cijena i umjeren rast inflacije od oko 1,9 posto, što dodatno naglašava ranjivost domaće ekonomije i slabu otpornost životnog standarda građana.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za decembar 2025. godine iznosila je 3.313,90 KM. Prosječna plata u Federaciji BiH bila je 1.632 KM, dok je minimalna plata iznosila 1.000 KM.
To znači da prosječna plata pokriva tek 49,25 posto potrošačke korpe, dok minimalna plata pokriva svega 30,17 posto. Samo za prehranu četveročlane porodice u decembru je bilo potrebno izdvojiti 1.431,20 KM, što premašuje iznos minimalne plate.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine bile u prosjeku 4,1 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći rast zabilježen je kod stanovanja i režijskih troškova, hrane i bezalkoholnih pića, restorana i hotela, te alkohola i duhana.
Građani već mjesecima osjećaju posljedice poskupljenja osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja, dok potrošačke organizacije upozoravaju da su kućni budžeti dovedeni do ruba izdržljivosti. Istovremeno, izostaju konkretnije i sistemske mjere vlasti koje bi ublažile rast troškova života.
