Na današnji dan, 4. maja 1992. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine usvojilo je nova državna obilježja – zastavu s ljiljanima i grb inspirisan srednjovjekovnom bosanskom državom.
Odluka je donesena u jednom od najtežih perioda u novijoj historiji Bosna i Hercegovina, s namjerom da simboli predstave obnovu državnosti, ali i ponude znak zajedništva u vremenu rastućih političkih i nacionalnih tenzija.
Srednji vijek kao temelj identiteta
Motivi su crpljeni iz perioda srednjovjekovna Bosna, kako bi se naglasio kontinuitet državnosti i izbjegle savremene podjele. Ideja je bila da simboli budu „nacionalno neutralni“, oslonjeni na zajedničko historijsko naslijeđe svih naroda u BiH.
Proces izrade započeo je još 1991. godine, kada je formirana stručna komisija u kojoj su bili historičari, arheolozi i pravnici, među kojima i Kasim Trnka.
Inspiracija iz vremena kraljeva
Ključna inspiracija za grb pronađena je u naslijeđu Tvrtko I Kotromanić. Motiv zlatnog ljiljana preuzet je sa srednjovjekovnih pečata i kraljevskog pokrova pronađenog u Milima kod Visokog, čime je simbol dobio snažno historijsko uporište.
Na finalnom rješenju radili su historičar Enver Imamović i dizajner Zvonimir Bebek, koji su u kratkom roku oblikovali izgled zastave i grba – zlatni ljiljani na bijeloj podlozi.
Zvanično usvajanje i kasnije promjene
Usvojena zastava bila je u upotrebi do 1998. godine, kada je visoki predstavnik Carlos Westendorp, zbog političkog neslaganja unutar zemlje, nametnuo novo rješenje koje je i danas na snazi.
Iako je zastava s ljiljanima prvobitno zamišljena kao simbol zajedništva, kroz godine je postala predmet različitih interpretacija. Ipak, njen historijski značaj ostaje neupitan – kao obilježje jednog ključnog trenutka u procesu obnove državnosti Bosne i Hercegovine.
Hayat.ba
