Bosna i Hercegovina sve je dublje uvozno zavisna kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, pokazuju podaci Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu. Ukupna vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda dostigla je čak 2,72 milijarde eura – što je tri i po puta više nego što se izdvaja za uvoz naftnih derivata.
Ovakva struktura trgovine jasno ukazuje na ozbiljan problem: domaća proizvodnja ne uspijeva pratiti potrebe tržišta, dok se BiH sve više oslanja na uvoz.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da je riječ o dugoročnom riziku.
„Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu sigurnost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i evropska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova“, ističe Gavran.
Uvoz dominira: meso, pšenica i gotovi proizvodi
Među najvećim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica i gotovi pekarski proizvodi. Samo za uvoz mesa izdvojeno je 131,1 milion eura, što jasno pokazuje slabosti domaćeg stočarstva.
Pšenica je uvezena u vrijednosti od gotovo 66,5 miliona eura, dok su gotovi pekarski proizvodi zabilježili rast od 21 posto i dostigli skoro 70 miliona eura – podatak koji ukazuje da čak i osnovne prehrambene artikle BiH sve više kupuje iz inostranstva.
Značajne iznose bilježe i druge kategorije: sastojci za proizvodnju alkoholnih pića (157,6 miliona eura), flaširana voda (146,2 miliona), pivo (94,3 miliona), kafa (93,2 miliona) i cigarete (88,8 miliona eura).
Izvoz slabiji i baziran na sirovinama
S druge strane, izvoz je i dalje dominantno zasnovan na sirovinama i poluproizvodima. Najvrjedniji izvozni artikli uključuju ulja, mlijeko, proizvode od pilećeg mesa, kekse i smrznute maline.
Mlijeko se ističe sa izvozom od 35,3 miliona eura, ali i tu postoji problem – značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza, koji je porastao na 73,5 miliona eura.
EU i region ključni partneri
Više od polovine ukupnog uvoza dolazi iz Evropska unija (54 posto), dok zemlje CEFTA učestvuju sa dodatnih 29 posto.
Najveći pojedinačni dobavljač je Srbija (701 milion eura), a slijede Hrvatska, Njemačka, Italija i Mađarska.
Kada je riječ o izvozu, BiH tek u dvije zemlje ostvaruje izvoz veći od 100 miliona eura, dok je jedini značajniji suficit zabilježen u trgovini s Turskom (15,8 miliona eura).
Dugoročni rizik za ekonomiju i građane
Ovakav model, upozoravaju stručnjaci, znači da rast cijena hrane na globalnom tržištu direktno pogađa građane BiH. Bez jačanja domaće proizvodnje i smanjenja uvozne zavisnosti, prehrambena sigurnost zemlje ostaje ozbiljno ugrožena.
Jasno je – bez strateškog zaokreta, BiH će i dalje skupo plaćati ono što bi mogla sama proizvoditi.
Hayat.ba
