Politički sukob zbog Graničnog prijelaza Gradiška ponovo je otvorio prostor za oštru retoriku i nove podjele na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Umjesto rasprave o konkretnim problemima i institucionalnim rješenjima, fokus javnosti preusmjeren je na međusobne optužbe, uvrede i etničke kvalifikacije.
U centru pažnje našao se ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić, koji je tokom obraćanja govorio o članu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijadu Krnjiću, koristeći izjave koje su izazvale brojne reakcije u javnosti.
Amidžić je, između ostalog, izjavio kako je Krnjić “obični musliman koji kažnjava i srpski i bošnjački i hrvatski narod”, te poručio da je Bosna i Hercegovina “nenormalna zemlja bez budućnosti”. Njegove izjave izazvale su burne reakcije političkih predstavnika iz Federacije BiH, koji su ih ocijenili šovinističkim i islamofobnim.
Krnjić nije želio ulaziti u dodatnu polemiku, ali je kratko poručio kako Amidžićeve izjave “govore same za sebe”.
“Riječ je o šovinističkim i islamofobnim izjavama i vrijeđanju na nacionalnoj osnovi. Javnost treba da vidi o kome se radi”, kazao je Krnjić.
U međuvremenu se oglasio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je aktuelni spor iskoristio za novu kritiku političkih predstavnika iz Federacije BiH, navodeći kako su Republika Srpska i Federacija “dva svijeta” i da između njih postoji “ozbiljan civilizacijski nesporazum”.
Reakcije iz Federacije BiH uslijedile su ubrzo. Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić ocijenila je da je riječ o “direktnom udaru na dostojanstvo građana i ustavni poredak države”, dok je Denis Zvizdić upozorio da korištenje vjerskog identiteta za diskreditaciju političkih neistomišljenika predstavlja govor mržnje i zloupotrebu javne funkcije.
Saopćenjem se oglasila i SDA, iz koje su poručili da vlasti Republike Srpske “nemaju nijedan razuman argument kojim bi opravdale finansijske sporove”, te da posežu za nacionalističkom retorikom kako bi skrenule pažnju sa stvarnih problema.
Cijeli slučaj još jednom pokazuje koliko politička scena u Bosni i Hercegovini lako sklizne iz institucionalne rasprave u međusobna optuživanja i podjele, dok konkretna rješenja i problemi građana ostaju u drugom planu.
TP
