Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković oštro je reagovao na zajednički autorski tekst bivših visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini Carla Bildta i Wolfganga Petritscha, u kojem su za njemačke medije poručili da Bosni i Hercegovini „više nije potrebna međunarodna uprava“ te da ostavka aktuelnog visokog predstavnika predstavlja priliku za „fundamentalnu reorijentaciju“.
Duraković je posebno kritikovao ulogu švedskog diplomate Bildta tokom njegovog mandata u BiH od 1995. do 1997. godine, podsjećajući na događaje iz vremena genocida u Srebrenici i provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Dana 14. jula 1995. godine, dok je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija izražavalo zabrinutost zbog teškog zlostavljanja i ubijanja civila te primilo izvještaje o nestanku 4.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice, Carl Bildt je razgovarao s Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem. Već narednog dana s njima je ponovo sjedio za stolom“, naveo je Duraković.
Prema njegovim riječima, Bildt je u svojim memoarima najveću pažnju posvetio oslobađanju nizozemskih taoca, dok, kako tvrdi, masovna ubistva u Srebrenici nisu bila predmet ozbiljne političke konfrontacije.
„Tvrdnje da mandat nije omogućavao snažnije djelovanje mogu biti tehnički tačne, ali nisu moralna odbrana čovjeka koji je imao politički utjecaj i međunarodni legitimitet, a nije ih iskoristio da zaštiti nevine živote“, poručio je Duraković.
On smatra da je tokom Bildtovog mandata vođena politika koja je opstrukcije Dejtonskog sporazuma tretirala kao predmet pregovora, a ne sankcija.
„Umjesto snažnog međunarodnog pritiska za provedbu civilnih odredbi Dejtona, favorizovan je pristup u kojem su sve strane tretirane kao ravnopravni partneri, bez obzira na odgovornost za kršenje sporazuma. U tom periodu Radovan Karadžić se i dalje slobodno kretao Bosnom i Hercegovinom, dok su ratne strukture ostale gotovo netaknute“, naveo je Duraković.
Posebno se osvrnuo na najnoviji tekst Bildta i Petritscha objavljen u njemačkom Frankfurter Allgemeine Zeitungu, u kojem bivši visoki predstavnici pozivaju na ukidanje OHR-a.
„Danas, iz ugodne distance, Bildt govori o ‘upravljanoj stagnaciji’ i zagovara ukidanje OHR-a upravo u trenutku kada su državne institucije BiH pod direktnim pritiskom. Takav poziv nije reformska ideja, već politički servis onima čiji cilj nije jačanje države nego njeno slabljenje“, ocijenio je Duraković.
Zaključio je porukom da Bosni i Hercegovini „ne trebaju lekcije onih koji su je u najtežim trenucima ostavili bez zaštite“.
Podsjetimo, Bildt i Petritsch su u autorskom tekstu ustvrdili da ostavka aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta otvara mnogo šire pitanje od samog izbora njegovog nasljednika.
„Trideset godina nakon Dejtonskog sporazuma Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u političkom limbu – formalno suverena, ali i dalje pod međunarodnim nadzorom“, naveli su, dodajući da je mehanizam zamišljen kao privremeno poslijeratno rješenje vremenom prerastao u trajno stanje.
Prema njihovom stavu, OHR je tokom godina izgubio dio utjecaja i legitimiteta, a domaćim političkim akterima često služio kao izgovor za izbjegavanje odgovornosti i izostanak političkih kompromisa.
TP
