Bosna i Hercegovina suočava se sa sve ozbiljnijim demografskim problemom, a posljedice pada nataliteta i iseljavanja sve se jasnije vide i u obrazovnom sistemu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u zemlji su djelovale 1.622 redovne osnovne škole, koje je pohađalo 248.585 učenika.
To je za 3.171 učenika manje nego godinu ranije, odnosno pad od 1,3 posto. Istovremeno, u prve razrede osnovnih škola upisano je 26.962 djece, što je dva posto manje nego prethodne školske godine.
Trend je još izraženiji kada se posmatra period od tri godine.
U školskoj 2023/2024. godini osnovne škole u BiH pohađala su 256.343 učenika, godinu kasnije 251.756, dok je u školskoj 2025/2026. taj broj pao na 248.585.
Dakle, za samo tri školske godine obrazovni sistem ostao je bez 7.758 učenika.
Istovremeno, broj prvačića smanjen je sa 27.815 u školskoj 2023/2024. godini na 26.962 u ovoj školskoj godini. To je 853 učenika manje u prvim razredima.
Nestalo i 45 škola
Pad broja učenika direktno se odražava i na mrežu osnovnih škola.
U školskoj 2023/2024. godini u BiH su djelovale 1.667 redovne osnovne škole, dok ih je u školskoj 2025/2026. ostalo 1.622.
Za samo tri godine broj škola smanjen je za 45.
Posebno zabrinjava situacija u Federaciji BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u školskoj 2021/2022. godini bilo je 1.043 osnovne škole, dok ih je u školskoj 2025/2026. ostalo 996.
To znači da je FBiH za pet godina ostala bez 47 osnovnih škola.
Najveći apsolutni pad zabilježen je u Unsko-sanskom kantonu, koji je sa 141 pao na 128 škola, odnosno ostao je bez 13 obrazovnih ustanova.
Najdramatičniji procentualni pad bilježi Kanton 10, gdje je broj škola smanjen sa 48 na 38. To predstavlja pad od čak 20,8 posto.
Srednjobosanski kanton ostao je bez 10 škola, Posavski bez četiri, Bosansko-podrinjski bez dvije, dok su po četiri škole manje zabilježene u Zapadnohercegovačkom kantonu.
Tuzlanski kanton među najmanje pogođenima
Zanimljivo, Tuzlanski kanton zasad pokazuje znatno stabilniju sliku kada je riječ o mreži osnovnih škola.
Broj škola smanjen je sa 211 na 210, odnosno za svega 0,5 posto.
Jedini kanton u FBiH koji je zabilježio rast je Kanton Sarajevo, gdje je broj škola povećan sa 96 na 97.
U Republici Srpskoj, prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, trenutno rade 192 centralne osnovne škole, a iz te institucije navode da u posljednjih pet godina nijedna centralna osnovna škola nije prestala sa radom.
Neke općine imaju svega nekoliko učenika
Posebno dramatična slika vidi se kada se podaci spuste na nivo lokalnih zajednica.
U Dobretićima osnovnu školu pohađa svega sedam učenika. U Ravnom ih je 16, u Trnovu 41, dok Bosansko Grahovo ima 54 osnovca.
Na drugoj strani su veliki urbani centri.
Najviše osnovaca ima Novi Grad, njih 11.484. Slijede Zenica sa 9.290, Mostar sa 8.732 i Tuzla sa 8.013 učenika.
Razlika između pojedinih lokalnih zajednica najbolje pokazuje koliko su demografski trendovi neujednačeni – dok se u pojedinim sredinama škole bore za svakog učenika, u velikim gradovima učionice i dalje imaju znatno veći broj djece.
BiH svake godine ima sve manje stanovnika
Iza ovih brojki stoji mnogo veći problem – negativan prirodni priraštaj.
U 2023. godini u BiH je rođeno 24.938 beba, dok su umrle 34.434 osobe.
Godinu kasnije rođeno je 24.598 djece, a umrlo 35.595 stanovnika.
Prema podacima za prvih devet mjeseci 2025. godine, rođeno je 17.465 beba, dok je umrlo 26.600 osoba.
Ako se posmatraju navedene tri godine, razlika između broja rođenih i umrlih iznosi najmanje 29.628 stanovnika.
Brojke su jasne: BiH ne gubi samo stanovnike – gubi i učenike, škole i cijele generacije.
Ako se ovaj trend nastavi, pitanje više nije samo koliko će učenika biti u školama za deset ili dvadeset godina, već ko će uopće činiti stanovništvo Bosne i Hercegovine u budućnosti.
