Preliminarni rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini otkrivaju izrazito upečatljiv politički i statistički paradoks u Kantonu Sarajevo: Stranka demokratske akcije (SDA) ostvarila je dominantne rezultate na svim parlamentarnim nivoima, dok je njen predsjednik Bakir Izetbegović doživio težak poraz u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH od Denisa Bećirovića.
Usporedba broja glasova po sarajevskim općinama pokazuje da uzrok Izetbegovićevog poraza ne leži u padu stranačke baze, već u činjenici da je stranačka mašinerija uspjela mobilizirati hiljade birača koji su glasali za liste SDA, ali su na predsjedničkom listiću uskratili podršku svom stranačkom lideru.
Duboki jaz u brojkama: Hiljade „izgubljenih“ glasova u Sarajevu
Najdrastičniji primjer ovog fenomena zabilježen je u Novom Gradu, najvećoj sarajevskoj općini. Dok je Izetbegović osvojio oko 6.068 glasova, lista SDA za državni parlament dobila je čak 11.310 glasova – što je nevjerovatnih 5.242 glasa više od predsjednika stranke. Sličan disparitet zabilježen je i na federalnom listiću (SDA 10.092 – razlika 4.024), kao i u utrci za Skupštinu KS (SDA 9.341 – razlika 3.273).
Identičan obrazac ponavlja se bez izuzetka u svim gradskim i prigradskim općinama:
-
Ilidža: SDA je na državnom nivou bila prva politička opcija sa oko 8.350 glasova, dok je Izetbegović osvojio tek 5.118 (3.232 glasa manje). Federalna lista imala je 2.395, a kantonalna 1.833 glasa više od lidera SDA.
-
Novo Sarajevo: Izetbegović je osvojio 3.698 glasova, a državna lista SDA 6.274 (razlika od 2.576 glasova). Federalna lista imala je 5.524, a kantonalna 5.162.
-
Centar: Izetbegović je dobio 3.237 glasova, dok je državna lista SDA imala 5.259 (2.022 glasa više), uz osjetnu prednost i na federalnom (+1.377) i kantonalnom nivou (+1.103).
-
Stari Grad: Izetbegović 2.339 glasova naspram 3.717 glasova za državnu listu SDA (razlika od 1.378).
-
Hadžići i Ilijaš: U Hadžićima je SDA na državnom i federalnom nivou imala preko 1.300 glasova više od predsjednika (4.145 naspram 2.835), dok je u Ilijašu stranka bila jača za 896 glasova na državnom, 822 na federalnom i 617 na kantonalnom nivou.
Mobilizacija za favorite s lista naspram predsjedničke kampanje
Ovaj disbalans dobija dodatnu težinu kada se u obzir uzmu preferencijalni rezultati pojedinih kandidata. Nosilac državne liste Haris Zahiragić osvojio je oko 29.000 preferencijalnih glasova (u izbornoj jedinici KS-BPK), dok je Faruk Kapidžić za Skupštinu KS osvojio više od 15.000 glasova.
Ovakav odziv dokazuje da je stranačka infrastruktura na terenu bila izuzetno motivisana i operativno spremna privući birače, ali da taj zamah nije pretočen u podršku stranačkom predsjedniku.
Politički analitičari ukazuju na tri ključna faktora ovakvog ishoda:
-
Promjena raspoloženja baze: Značajan dio birača koji se identificiraju sa SDA više nije želio Izetbegovića u Predsjedništvu BiH, te su svoj glas dali Denisu Bećiroviću ili Semiru Efendiću, dok su na ostalim nivoima ostali lojalni stranci.
-
Borba za lične mandate: Terenska stranačka infrastruktura i lokalni odbori bili su primarno fokusirani na vlastite mandate i preferencije kandidata od kojih direktno zavisi raspodjela poluga moći, pri čemu je predsjednička utrka ostala u drugom planu.
-
Izolovani sarajevski fenomen: Dok je u Tuzlanskom, Unsko-sanskom ili Hercegovačko-neretvanskom kantonu Izetbegović uglavnom pratio rezultat SDA i osvajao približan broj glasova kao i stranačke liste, sarajevska regija pokazala se kao ključna tačka otpora njegovoj kandidaturi.
Podaci nedvosmisleno potvrđuju da SDA u Kantonu Sarajevo nije izgubila biračko tijelo, već da je značajan broj građana želio SDA u zakonodavnoj vlasti, ali ne i Bakira Izetbegovića na čelu države.
