Analiza zdravstvenog stanja stanovništva: Kardiovaskularne bolesti odnose najviše života

Analizom zdravstvenog stanja stanovništva u Tuzlanskom kantonu u 2020. godini utvrđeno je da su vodeći uzroci umiranja stanovništva na tom području kardiovaskularne bolesti. U ukupno registrovanom obolijevanju odraslih stanovnika, deset vodećih oboljenja učestvovalo je sa 55,3 odsto. Vodeći uzroci obolijevanja su: hipertenzivna oboljenja, akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, inzulno-neovisni dijabetes, druge dorzopatije te drugi endokrini i metabolički poremećaji.

-Taj podatak da od kardiovaskularnih bolesti umire najviše pacijenata i to negdje preko 50 odsto od ukupno umrlih nije ništa novo. Nije ništa novo ni što se ništa ne radi na prevenciji kardivaskularnih oboljenja, a ništa se i ne čini da se smanji smrtnost i oboljevanje. Kada govorimo o kardiovaskularnim bolestima, negdje oko 90 odsto umrlih je od dvije bolesti: infartk srca i moždani udar. Mi nemamo nikakav kvalitetni preventivni program, a podaci generalno koji govore o broju smrtnosti od COVID-19, prvi smo u Evropi, usko su vezani sa kardivaskularnim oboljenjima. Najčešće umrli od COVID-19 su oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Vrlo je interesantno da ljudi koji se bave kardiovaskularnim bolestima se uopšte ne konsultuju da bi se poradilo na programu za prevenciju. To je temeljni razlog zbog čega nam je ovako visoka stopa smrtnosti, zašto nam je invaliditet od kardiovaskularnih bolesti nakon srčanog udara i moždanog udara, zašto imamo veliki broj izostanaka sa posla zbog ovih oboljenja – kaže prof.dr Elmir Jahić, kardiolog svjetskog glasa, direktor Medical Instite Bayer u Tuzli.

Uprkos iznesenim podacima država, odnosno resorna ministarstva, vlade na svim nivoima i zavodi ne čine ništa da u konsulatciji sa zdravstvenim profesionalcima formiraju program prevencije kardiovaskularnih bolesti te da krenu u implementaciju.

-U BiH ne postoji ni jedan kvalitetan program u prevenciji kardiovaskularnih bolesti po uzoru kako je uređeno u Evropi i ono što je u skladu sa važećim smjernicima i doktrinama. Pacijenti su prepušteni sami sebi kao i zdravstveni profesionalci. Svako od tih zdravstvenih profesionalaca pokušava uraditi na svom radnom mjestu šta on zna i koji su mu resursi na raspolaganju.  Razlika između BiH i svijeta je u tome što u BiH 50 odsto umrlih su iz grupe kardiovaskularnih bolesti dok je u svijetu ispod jedne trećine, oko 29 odsto. Ako je svjetski prosjek 29 odsto znači da postoje zemlje kod kojih je smrtnost ispod 29 odsto. Sve to ukazuje da se ova bolest može vrlo kvalitetno i uspješnost prevenirati, dijagnosticirati i uspješno liječiti. A da bi se to omogućilo mora se imati program prevencije – zaključuje prof.dr Elmir Jahić.

DA

Komentari