Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima usljed rastućih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i straha ulagača od mogućeg dugotrajnog poremećaja u globalnoj opskrbi energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela Brent crude porasla je za 2,57 dolara i dostigla 83,97 dolara. Istovremeno je na američkom tržištu barel West Texas Intermediate poskupio za 4,26 dolara, na 78,92 dolara.
Tržišta su posebno fokusirana na situaciju u Hormuški tjesnac, jednoj od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i plina, kroz koju svakodnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
Napetosti u regionu dodatno su porasle nakon vojnih udara koje su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael na ciljeve u Iran, na što je Teheran odgovorio raketnim napadima na američke vojne baze u državama Perzijskog zaljeva. Iranska mornarica potom je saopćila da preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.
Zbog povećanog sigurnosnog rizika brojni tankeri i kontejnerski brodovi počeli su izbjegavati ovu rutu, posebno nakon što su pojedine osiguravajuće kompanije povukle pokriće za ratni rizik.
Kriza se već odražava i na proizvodnju u regiji. Irak je obustavio proizvodnju na naftnom polju Rumaila, drugom najvećem na svijetu, koje dnevno proizvodi oko 1,4 miliona barela nafte.
Analitičari upozoravaju da bi eventualni dugotrajniji prekid transporta kroz Hormuški tjesnac mogao dodatno smanjiti proizvodnju i izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata.
Iako Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu dio nafte preusmjeriti putem cjevovoda, njihov maksimalni kapacitet iznosi oko pet miliona barela dnevno, što je znatno manje od količina koje se inače transportuju ovom pomorskom rutom.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da drugi proizvođači, uključujući američke kompanije koje eksploatišu naftu iz škriljaca, ne mogu brzo povećati proizvodnju kako bi nadoknadili eventualni manjak na tržištu. Stručnjaci procjenjuju da bi za stabilizaciju ponude moglo biti potrebno između šest mjeseci i godinu dana.
U slučaju dugotrajnog poremećaja u opskrbi, analitičari smatraju da bi države mogle posegnuti i za oslobađanjem dijela nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile pritisak na globalno tržište.
