Dvije decenije od smrti prvog Predsjednika Predsjedništva RBIH Alije Izetbegovića

Na današnji dan prije tačno 20 godina, 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu je preminuo prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović. Tri dana kasnije je ukopan na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu uz najveće državne i vojne počasti.

Alija Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a kada je imao tri godine, njegov otac Mustafa se odlučio preseliti u Sarajevo. Završio je prvu mušku gimnaziju u Sarajevu 1943. godine, za vrijeme ustaške okupacije. Sljedeću godinu proveo je skrivajući se kako bi izbjegao regrutaciju u ustaške vojne jedinice.

Nakon rata, zbog sudjelovanja u pokretu “Mladi muslimani,” uhapšen je i osuđen, prema tadašnjem kaznenom zakonu Jugoslavije, na tri godine “strogog zatvora”. Strogi zatvor je podrazumijevao zatvaranje bez prava posjeta i komunikacije s vanjskim svijetom.

Zatim je vodio miran život kao pravnik u raznim preduzećima sve do 1983. godine, kada je započeo “Sarajevski proces,” u kojem ga jugoslovenski režim osuđuje na 14 godina zatvora zbog “rušenja državnog poretka” i “verbalnog delikta.”

Uslijed demokratskih promjena u tadašnjoj Jugoslaviji, zakon o verbalnom deliktu je ukinut, a Alija Izetbegović je pušten iz zatvora 1988. godine. Nakon toga, 1990. godine, osnovao je Stranku demokratske akcije zajedno s grupom istomišljenika te postigao uvjerljivu pobjedu na prvim demokratskim izborima.

Nakon toga, počela je nova faza borbe Alije Izetbegovića. Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH donio je mnoge teške odluke, ali uprskos svojim naporima u sprečavanju rata, agresija na BiH počinje u proljeće 1992. godine.

Izetbegović je kao predstavnik međunarodno priznate Bosne i Hercegovine postao prepoznatljivo lice u svjetskoj politici. Diplomati su ga opisivali kao “teškog pregovarača”.

Tokom rata, Izetbegović je sudjelovao na mnogim mirovnim konferencijama i sastancima s mnogim svjetskim liderima. Nastojao je održavati ravnotežu između istoka i zapada. Dugogodišnji neprijatelji, poput Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ponekad su sarađivali, kao u slučaju pružanja pomoći Bosni i Hercegovini u naoružavanju Armije BiH.

Izetbegović je ostao predsjednik sve do završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Na kraju je bio jedan od potpisnika Dejtonskog sporazuma, iako je više puta izjavio da smatra da nije pravedan. Ipak, tvrdio je da je sporazum pružio garancije da država neće biti podijeljena.

“Ovo nije pravedan mir ali je pravedniji od nastavka rata, u situaciji kakva je, i u ovom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, govorio je tada Izetbegović.

Izetbegović je također zagovarao povratak izbjeglica, tvrdeći da je to jedini način da se politički poraze separatističke struje u Bosni i Hercegovini. U jednom intervjuu je rekao: “Tražite pravdu, a ne na osvetu, osveta pokreće jedan lanac zla kojem nema kraja”.

TV TK

Komentari