U petak, 21.8.2020. godine, održana je 80. sjednica Kolegija gradonačelnika Tuzle. Sjednica je održana online, putem aplikacije za održavanje video konferencija. Većina tačaka dnevnog reda sjednice razmatrana je u funkciji pripreme materijala za narednu sjednicu Gradskog vijeća. Između ostalog, razmatrani su: Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Budžeta Grada Tuzle za period 01.01 do 31.12.2020.godine (rebalans), Prijedloga Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Tuzle za 2020. godinu, Izvještaj o izvršenju Budžeta Grada Tuzle za period 1.1.-30.6.2020. godine i Izvještaj o korištenju sredstava tekuće rezerve za period 1.1.-30.6. 2020. godine. Kolegij gradonačelnika je utvrdio Prijedlog Pravilnika o načinu dodjele bespovratnih finansijskih sredstava na ime finansijske pomoći samostalnim djelatnostima u vlasništvu fizičkih lica sa područja grada Tuzle u cilju ublažavanja negativnih posljedica epidemije koronavirusa, Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kumunalnim djelatnostima, Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o nazivima ulica i trgova u Gradu Tuzli i naseljima na području Općine Tuzla, te nacrte prijedloge urbanističkih planova i imovinsko-pravnih akata. Na kolegiju gradonačelnika su razmatrani i Konačni izvještaji o procjeni štete od poplava i klizišta u junu i julu 2020. godine, te prijedlog Plana korištenja sredstava ostvarenih po osnovu naknade za izgradnju i održavanje skloništa na području grada Tuzle za 2020. godinu.
U izjavi, nakon završetka sjednice Kolegija, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, je istakao: „Danas smo razmotrili dosta obiman dnevni red, prije svega četiri podtačke koje se tiču izmjene i dopune Budžeta Grada Tuzle za ovu godinu. Razmatrali smo Izvještaj o izvršenju Budžeta Grada i Izvještaj o korištenju sredstava Tekuće rezerve. Utvrdili smo prijedlog Pravilnika o načinu dodjele finansijskih sredstava na ime pomoći samostalnim djelatnostima u vlasništvu fizičkih lica- malim obrtima. Još jednom, nastojimo kontinuirano u ovoj godini krize podržati obrte koji su bili pogođeni ekonomskim posljedicama pandemije, a koji nisu ostvarili pravo na pomoć po prethodnim javnim pozivima. Razmatrali smo dosta imovinsko – pravnih akata, a tiču se i prodaje zemljišta, a samim tim i prihodovne strane Budžeta. Zatim smo utvrdili tekst Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim djelatnostima. Mi smo inicirali izmjene i dopune Zakona o komunalnim djelatnostima u Kantonu, izmjenjeni zakon je stupio na snagu i sada imamo mogućnost da oslobodimo od plaćanja komunalnih naknada i u našoj postojećoj Odluci, a inače smo s obzirom na posljedice pandemije za ovu godinu već oslobodili građane plaćanja naknade. Vraćamo ulici Križani njen stari naziv Križani, na zahtjev velikog broja građana iz ovog naselja. Razmotrili smo nacrt Regulacionog plana dijela prostorne cjeline Sjenjak 1 i Sjenjak 2, i pripremili Odluku o provođenju Regulacionog plana ove prostorne cjeline. To je nešto što radimo kontinuirano, a malo su nam javne rasprave otežane i onemogućene zbog zabrane okupljanja, a radi Covid-a… Dakle, mi kontinuirano radimo na urbanističkoj regulativi kako bi se omogućila intenzivna, a pravna gradnja, u skladu sa zakonima i urbanističkom regulativom. Idemo i sa odlukom o pristupanju izradi druge izmjene Regulacionog plana kada su u pitanju Stupine. Imali smo konačni Izvještaj o procjeni štete od poplava i klizišta iz juna 2020. godine i konačni Izvještaj o procjeni štete od poplava i klizišta za juli 2020. godine. Razmotrili smo Plan korištenja sredstava ostvarenih po osnovu naknade za izgradnju i održavanje skloništa na području grada Tuzle i razmatrali odgovore na viječnićka pitanja.
Kada je u pitanju Budžet, mi permanentno idemo sa rebalansom Budžeta. Situacija je zaista u ovoj 2020. godini dosta neizvjesna i dogodilo se mnogo toga što nije bilo moguće predvidjeti u decembru 2019. godine, kada smo utvrdili prijedlog Budžeta. Dogodila se čak pandemija, dakle, svjetska zdravstvena kriza koja je prouzrokovala i svjetsku ekonomsku krizu. Ta pandemija je mijenjala i pravne okvire, dogodio se tzv. Corona zakon, koji važi u vrijeme trajanja nesreće, kojeg je proglasila Federalna vlada, pa je sada donesena Odluka o prestanku stanja nesreće i prestanku tog zakona. Dakle, i pravni okvir se promijenio, a da ne govorimo o ove dvije poplave, jedna u šestom a jedna na samom kraju sedmog mjeseca. Ova druga poplava, dakle u 400 godina padne tolika količina kiše. To je zaista jedna nepredvidiva stvar. Bilo je i drugih razloga i prilika…moramo misliti o sanaciji nesreće od Covid-a, o sanaciji nesreće od poplave, ali moramo misliti i o budućnosti i raditi na projekatima koje smo već započeli, sve dogovorili i sada nam se otvara prilika za realizaciju nekih za građane dosta korisnih stvari, gdje se nadamo da ćemo ove krize savladati. Prije svega, razlog za rebalans je taj što je prestalo važenje Corona zakona. Dalje, treba uključiti sredstva Federacije. Očekivali smo više sredstava od Federacije, računali smo da će se gledati ravnopravnost građana, da će kriteriji za dodjelu sredstava biti broj stanovnika, a ne politička podobnost. Ali, mi imamo snagu kontinuiteta , imamo snagu da izdržimo i takve udare kakvi se na primjer dogode kada nam se dogodi nepravda. Ali, koliko toliko para i mi ćemo ih uključiti u Budžet. Dalje, obdaništima smo obećali da ćemo prije zime i tih temperaturnih inverzija obezbijediti za djecu prečišćivače zraka, pa smo i to ovim rebalansom predvidjeli. Dobru priliku imamo sa UNDP da zamijenimo sve sijalice na južnoj i sjevernoj saobraćajnici štedljivim LED sijalicama, koje će nam omogućiti veliku uštedu energije i sigurniju rasvjetu. Naravno, UNDP radi tako, da bi oni dali svoja sredstva i mi moramo dati svoja sredstva i to je jedan od razgloga rebalansa. Idemo na povećanje. Napokon smo dobili dobar odziv za toplotne pumpe, za peći na pelet i utopljavanje. Još jedan poziv ćemo raspisati u visini do 300.000,00 KM. Napominjem da u konkurenciji svih gradova BiH , ali i svih gradova Srbije, Crne Gore, Makedonije , ne spominjem Hrvatsku i Sloveniju jer oni dobivaju sredstva iz EU, mi ubjedljivo najveće poticaje dajemo, a da bismo pobijedili aerozagađenje, za nabavku ili toplotnih pumpi ili peći na pelet ili za utopljavanje zgrada da bi onaj koji utopli zgradu mogao zatražiti poticaj za toplotnu pumpu. Ubjedljivo dajemo najveći poticaj. Naš cilj je eliminacija peći na ugalj. Ima dosta za uraditi, nismo dovoljno uradili, ali smo uradili ubjedljivo najviše u konkurenciji svih gradova BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije i nastaviti ćemo tim tempom. Tome se doda širenje mreže toplifikacije, podatak da je raspisan tender kod Elektroprivrede za ugradnju uređaja za odsumporavanje, pa se nadam da će jednom više to završiti, što nam stvara veliki problem. Ne odustajemo od naše borbe protiv aerozagađenja. Ja sam strašno protiv zlostavljanja bilo koga , pogotovo žena, tako da mi nastavljamo kontinuitet podrške Sigurnoj kući, da to bude sigurna kuća za svaku žrtvu zlostavljanja, a i to smo pojačali sa ovim rebalansom. Povećava nam se broj onih kojima treba zdravstveno osiguranje, pa smo i tu povećali sredstva da nam ne bi do kraja godine slučajno nestalo i idemo sa nastavkom podrške obrtnicima.
Ova regulativa o kojoj sam govorio … permanentno radimo na tome – ne smiju se zaustaviti kranovi. Radi se o našim ekonomskim mjerama. Idemo u borbu protiv nagoviještene, a radi Covid-a, svjetske globalne ekonomske krize. Grad Tuzla, Vodovod i Grijanje, ukupno investiramo u komunalnu gradnju ove godine oko 30 miliona maraka. To je investiranje u kvalitet života građana kada gradimo razne komunalne objekte, ali i prilika za građevinske firme i za njih vezane djelatnosti, da nakon što pobijede u našoj transparentnoj proceduri odabira najpovoljnijeg izvođača, mogu da rade i zarade i da njihovi radnici ne ostanu bez posla. Istovremeno radimo permanentno na otklanjanju prepreka za direktne domaće i strane privatne investicije. Uvijek to ponovim, kad se gradi jedna zgrada za nju se veže 50 raznih malih i srednjih preduzeća. Vidite da je Tuzla jedno veliko intenzivno gradilište i imamo podnesene zahtjeve za veoma velike investicije u gradnji stambeno – poslovnih zgrada. Oko svake te zgrade mnogo je zaposlenih radnika, ali i nama se puni prihodovna strana Budžeta i otvara nam se prostor kada naplatimo zemlju, rentu, da od tog novca gradimo komunalne objekte koji poboljšavaju kvalitet života građana, ali i upošljavaju građevinsku operativu koja to gradi. Ove godine smo primili možda i ponajveći broj zahtjeva za urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu, nevjerovatno velikog broja zgrada i velikog broja kvadrata stambeno-poslovnih zgrada. U tom pogledu ja sam optimista, jer svi kažu da 2021. godine ulazimo u veliku krizu, ali ako mi damo ove dozvole i ako se ovo ovako nastavi, mi ćemo biti sigurni na posebnom računu Budžeta od rente, dakle biti će sigurna komunalna gradnja.
Nama su važne naše socijalne mjere. Direktne socijalne mjere su preko tri miliona KM ove godine, ali kada mi dajemo javnoj ustanovi za rješavanje socijalnih problema onda to prelazi pet miliona KM i to je jaka socijalna politika. To je ukratko politika našeg Budžeta pa i ovog rebalansa“.
Grad Tuzla