Federalna vlada donijela je uredbu kojom radnici u Federaciji BiH mogu dobiti do 300 KM mjesečne neoporezive pomoći tokom prve polovine 2026. godine, a cilj mjere je ublažavanje rasta troškova života i povećanje primanja zaposlenih bez dodatnog opterećenja za privredu.
Uredba o isplati pomoći radnicima od strane poslodavca u 2026. godini usvojena je na telefonskoj sjednici Vlade FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, a njome su precizno uređeni pravo na pomoć, visina i dinamika isplate, kao i način realizacije. Poslodavcima je omogućeno da zaposlenima isplate do 300 KM mjesečno, bez obaveze plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.
Pravo na ovu vrstu pomoći imaju osobe koje su u radnom odnosu u skladu sa Zakonom o radu. Isplatu mogu vršiti poslodavci koji redovno izmiruju plaće i doprinose i nemaju neizmirenih poreskih obaveza, dok su obuhvaćeni i oni koji imaju potpisan sporazum sa Poreznom upravom FBiH o odgodi ili obročnoj otplati, pod uslovom da ga uredno provode.
Pomoć se može isplaćivati za mjesece od januara do juna 2026. godine, a isplata za juni dozvoljena je najkasnije do 31. jula. Isplate će ići isključivo na transakcijske račune radnika i neće se smatrati plaćom niti naknadom plaće prema Zakonu o radu. Poslodavci su obavezni donijeti interni pisani akt kojim uređuju uslove i iznose pomoći, te mjesečno dostavljati izvještaje Poreznoj upravi, koja će kontrolisati ispunjenost uslova.
Uredbom je izričito zabranjeno da se zbog ove pomoći umanjuje plaća radnika isplaćena za novembar 2025. godine, pri čemu se pod tom plaćom podrazumijeva osnovni iznos bez dodataka za prekovremeni, noćni i praznični rad.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić naveo je da je svrha mjere direktna podrška zaposlenima i rasterećenje poslovanja. Kako je istakao, Vlada se svjesno odriče dijela budžetskih prihoda kako bi novac završio kod radnika i ublažio pritisak inflacije.
Odluka, međutim, nije obavezujuća za poslodavce. Dosadašnja praksa pokazuje da su ovakve neoporezive pomoći uglavnom redovno primjenjivale institucije javnog sektora, dok je u realnom sektoru znatno manji broj firmi koristio ovu mogućnost. Prema podacima iznesenim na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, oko 15 posto poslodavaca iz realnog sektora ranije je isplaćivalo slične dodatke.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović izjavio je da se uredba odnosi i na javni i na realni sektor, te da sindikat očekuje znatno veći odziv poslodavaca nego ranije. Naveo je da i manji iznosi pomoći predstavljaju značajnu podršku zaposlenima i povećanju ukupnih primanja.
TI
