U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine održan je skup Oslobođenje – novina koja je odbila da umre. Skup je organiziran u ambijentu nedavno postavljene izložbe “Evropo, probudi se”, koja progovara o odbrani građanskih i kulturnih vrijednosti te istinitog i objektivnog informiranja o ratu devedesetih u našoj zemlji.
Segment posvećen ratnom Oslobođenju jedan je od najdojmljivijih dijelova izložbe koja odaje poštovanje strancima koji su se, nerijetko riskirajući vlastite živote, borili za istinu i djelima pokazivali solidarnost s građanima BiH. Od zaborava sačuvati sjećanja na ratnu stvarnost i naše novinare koji su branili i odbranili profesiju, istovremeno pružajući nadu jedni drugima i građanima, bio je cilj skupa Oslobođenje – novina koja je odbila da umre.
“Žao mi je što onog novinarstva više nema u kojem proizvodnja vijesti treba da odgovori na 5 pitanja: ko, kako, kada, gdje i zašto, nego je danas mjera uspjeha ko je prvi nešto objavio, bez obzira na to da li je to tačno, da li odgovara i na jedno od onih 5 pitanja”, kaže novinar Zlatko Dizdarević.
“Teško je to opisati ali zaista sam ponosna na sve svoje kolege, bez izuzetka, ne samo novinare već sve koji su učestvovali da se Oslobođenje pojavi kao jedan posljednji trag nade – jer Oslobođenje je mnogima govorilo, evo, normalno je, izašlo je Oslobođenje”, sjeća se novinarka Edina Kamenica.
Skup je bio prilika za susret, evociranje uspomena, ali i važno podsjećanje na historijsku, društvenu vrijednost tekstova i fotografija na osnovu kojih danas istražujemo prošlost i pratimo hronologiju opsade.
“Imamo posebno mjesto namijenjeno za Oslobođenje, njihovoj ulozi u toku rata, jer bez ovog lista mislim da je jako teško pričati o periodu opsade. Shvatili smo da redakcija, ekipa novinara koja je u to vrijeme djelovala, nigdje nije zvanično javno prepoznata kao takva”, ističe Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.
Ratni novinari Oslobođenja pisali su o toliko potrebnim inicijativama, apelima, pomoći i solidarnosti znanih i neznanih – poručujući traumatiziranim građanima da nisu sami. Danas, kada neke druge žrtve žive svoje ratom, nasiljem i nesigurnošću obilježene živote, postavili su pitanje: šta je nama solidarnost i činimo li išta konkretno u vezi s tim?
federalna.ba
