mogle bi se suočiti sa smanjenjem profitnih marži, poremećajima u trgovinskim tokovima te povećanim rizikom za investicije i poslovnu klimu.
Iz Vanjskotrgovinske komore podsjećaju da su se posljedice sukoba već počele osjećati jer su cijene goriva na benzinskim pumpama porasle, što direktno utiče na poslovanje i troškove u Bosni i Hercegovini.
Ističu i da BiH nema stratešku ovisnost o nafti iz pogođenih područja, niti uvozi ključne prehrambene proizvode iz tih zemalja. Energetski sistem također nije povezan s infrastrukturom na ratom zahvaćenim područjima, a industrijska proizvodnja ne ovisi direktno o tim tržištima. Ipak, najveći rizik za domaću ekonomiju predstavlja globalni rast cijena energenata.
Prema procjenama Komore, ukoliko sukob ostane regionalnog karaktera bez šire energetske eskalacije, utjecaj na izvoz i uvoz Bosne i Hercegovine bio bi minimalan i kratkoročan. Međutim, u slučaju šireg energetskog šoka, moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, uglavnom zbog smanjene potražnje na tržištu Evropske unije, uz istovremeni rast inflacije.
CH
