Salkić žestoko odgovorio Vukanoviću o Trebinju kao primjeru čojstva

Kažu Petrović i Vukanović, a njima su se pridružili i neki Bošnjaci, manje potpisnici, a više oni koji su pisali, da u Trebinju i istočnoj Hercegovini ne bi trebalo rušiti ono što se dostiglo u gradu kulture, tradicije i dobrih međuljudskih odnosa. Podaci koji slijede najbolji su dokaz dostignutog, dobrih međuljudskih odnosa, čojstva, podaništva, poltronstva i svega onoga što se postiglo u proteklom periodu u Trebinju i istočnoj Hercegovini.

U Trebinju je po popisu iz 1991. godine živjelo 5.500 – 19 % Bošnjaka, nakon popisa 2013. godine popisano je 995 – 3,4 % Bošnjaka, od ovog broja, nažalost, mnogi žive izvan Trebinja.

Administracija grada Trebinje prema nepotpunim podacima broji oko 240 zaposlenih, od toga samo jedan Bošnjak. Javna ustanova „Centar za informisanje i obrazovanje“ Trebinje – 36 zaposlenih, Javna ustanova „Centar za socijalni rad“ – 33 zaposlena (jedan Bošnjak), Javna zdravstvena ustanova „Dom zdravlja“ Trebinje – 143 zaposlena (jedan Bošnjak), Javna ustanova “Dom mladih” Trebinje – 26 zaposlenih, Javna ustanova „Turistička organizacija grada Trebinja“ Trebinje – 163 zaposlenih, Javna ustanova „Ekologija i bezbjednost“ Trebinje – 34 zaposlena, “Hidroelektrane na Trebišnjici” a.d. Trebinje – 720 zaposlenih , škole (ovdje radi jedan Bošnjak), bolnica, još petnaestak drugih javnih ustanova i preduzeća. Dakle, više hiljada zaposlenih u ovim javnim ustanovama i preduzećima sa, nama poznato, nekoliko zaposlenih Bošnjaka.

U Gacku je po popisu iz 1991. godine živjelo 3.858 – 35,8% Bošnjaka, nakon popisa 2013. godine popisano je 369 – 4,1% Bošnjaka, od ovog broja, nažalost, mnogi žive izvan Gacka.

Administracija opštine Gacko prema dostupnim podacima broji 173 zaposlenih, bez zaposlenih Bošnjaka. U ovoj opštini nema zaposlenih Bošnjaka u domu zdravlja od 73 zaposlena, u JP Vodovod od 56 zaposlenih nema Bošnjaka, u JP Komos od 58 zaposlenih bez Bošnjaka, u školama, šumskom gazdinstvu, termoelektrani, kao i svim drugim javnim ustanovama i preduzećima nema zaposlenih Bošnjaka.

U Bileći je po popisu iz 1991. godine živjelo 1.947 – 14.7% Bošnjaka, nakon popisa 2013. godine popisano je 26 – 0,2% Bošnjaka.

Administracija opštine Bileća broji oko 150 zaposlenih, bez zaposlenih Bošnjaka. U drugim javnim ustanovama i preduzećima zaposleno je još nekoliko stotina radnika i tu nema zaposlenih Bošnjaka.

Kuda nestadoše ovi Bošnjaci Trebinja i istočne Hercegovine?

Pitanje je za one koji pričaju o čojstvu, trebinjskoj toleranciji, kulturi, dobrim odnosima itd. Ja vjerujem da nisu otišli zbog te silne dobrote, tolerancije, dobrih bratskih odnosa i čojstva o kojem neki pričaju.

Uvijek sam govorio i govoriću o generalnoj politici vlasti u entitetu RS i provođenju sistemske diskriminacije radi novog progona Bošnjaka. Tu je i negiranje genocida, veličanje i nagrađivanje presuđenih ratnih zločinaca radi dodatnog sijanja straha među Bošnjacima sa ciljem da odustanu od svojih ognjišta.

Ovi podaci govore sve! Sve drugo je populizam, šovinizam, legalizacija progona, etničkog čišćenja, podaništvo ….
Naravno da istina boli, ali valja je govoriti.

Naš narod kaže: “Ako laže koza, ne laže rog.”

Za one koji žele da vide njima je dovoljno, onim drugim džaba je govoriti.

Bio bi sretan kada bi me demantovali da ovi podaci nisu tačni i da je puno više Bošnjaka zaposleno u administraciji, javnim ustanovama i javnim preduzećima koje svi zajedno finansiramo.
RS
Komentari