Inicijativu o skladištenju plina u Tuzli pokrenuta je 2007. i 2016. godine, ali se toj ideji suprostavio gradonačelnik Jasmin Imamović i Gradsko/Općinsko vijeće.
Šta bi bilo da je inicijativa usvojena u aktuelnom trenutku kada plina nedostaje Bosni i Hercegovini, ali i susjednoj Srbiji te Hrvtaskoj? Da li bi Tuzla i bez “luke na suhom” imala šansu za svoj ekonomski oporavak.
To su, naravno, teorija šta bi bilo kad bi bilo.
A bilo je sljedeće. U martu 2016. godine Gradsko vijeće je usvojilu rezoluciju protiv inicijative, a tadašnji i sadašnji gradonačelnik Jasmin Imamović je napisao: „Neka je proklet svako ko ugrozi miran san i sigurnost ove i budućih generacija građana Tuzle“.
Hronologija suprostavljanja ideji o skladištenju plina u rudničkim komorama počinje 2007. godine kada je na sjednici Općinskog vijeća usvojen zaključak o neprihvatanju takve inicijative. Devet godina kasnije, Gradsko vijeće Tuzla ranije usvojeni zaključak „podebljalo“ je rezolucijom o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u Tuzli.
– Vrijeme je pokazalo kako zaključak Općinskog vijeća iz 2007. godine nije dovoljan. Samo dvije godine kasnije Parlament F BiH donosi odluku o davanju saglasnosti za izgradnju skladišta plina, ali bez našeg znanja. Skladište plina nije predviđeno prostornim planovima F BiH i TK, ali bez obzira na sve to donosi se takva odluka, kao i odluke unazad 100 godina koje su donošene, a da se nisu pitali građani Tuzle – govorio je gradonačelnik Jasmin Imamović na sjednici Gradskog vijeća.
Imamović je s govornice prozivao lobiste i eksperte ustvrdivši kako mu je jasno zašto oni zagovaraju skladištenje plina, možda i radioaktivnog otpada, u rudničkim komorama.
Međutim, skladištenje prirodnog gasa u komorama rudnika soli, prema ocjeni stručnjaka, realizuje se širom svijeta. U Hrvatskoj se trenutno gradi jedno, a u Albaniji tri. Stručnjaci ocijenjuju kako država koja ima potrebe za korištenje prirodnog gasa, jednostavno mora imati i prostor za skladištenje. Na mapi evropskih skladišta plina, naše države uopće nema.
Svjetska iskustva govore da je skladištenje plina u rudničkim komorama nešto sasvim normalno. Ugljikovodici, nafta ili plin, skladište se u napuštenim ležištima, ali gdje su hermetičke sredine. Ležišta soli su najprikladnija za to, a negdje oko jedne trećine svjetskih skladišta ugljikovodika je u ležištima soli.
I kada bi se plin skladištio u Tuzli, neophodno je da iza tog projekta stoji država. Najbliži plinovod Tuzli je onaj koji prolazi kroz Šekoviće i ide prema Sarajevu. Dakle, trebalo bi se uraditi 50-60 kilometara plinovoda kojim bi se „Tetima“ povezala sa Šekovićima.
TIA
