– U organizaciji Univerziteta u Tuzli održava se konferencija pod nazivom “Dekarbonizacija energetskog sektora u BiH” na kojoj se diskutuje o ključnim pravcima u pogledu implementacije međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela, reformama, inovacijama i potencijalima u oblasti energetskog sektora.
Rektorica Univerziteta u Tuzli prof.dr Nermina Hadžigrahić smatra veoma važnim uključivanje akademske zajednice u problematiku dekarbonizacije energetskog sektora u BiH.
– Zahvalila bih se predstavnicima UNDP-a, GIZ-a, USAID-a, kao i predstavnicima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomnskih odnosa BiH. Razgovaramo o reformama energetskog sektora u BiH i zajedno ćemo pokušati pronaći odgovore na brojna pitanja. Kako osigurati sigurnost u snabdijevanju prirodnim gasom, kako povećati potrošnju prirodnog gasa u BiH, govorit ćemo o dekarbonizaciji u industriji, stambenom sektoru, o problemima sufinansiranja mjera povećanja energetske efikasnosti i efektima javnih poziva za sufinansiranje energetske efikasnosti. Uključivanje akademske zajednice u iznalaženju tekućih rješenja za proces dekarbonizacije je važan korak na tom putu – kazala je Hadžigrahić na početku konferencije.
Kako ističe, akademska zajednica može dati veliki doprinos kada je riječ o status rudnika uglja i termoelektrana, kao i procesu dekarbonizacije.
-Tuzla i Tuzlanski kanton su poznati po rudnicima. Upravo Tuzla treba biti polazište odakle ćemo svi zajedno poslati jasnu poruku da želimo zdravu, čistu i lijepu okolinu i za nas i za našu djecu – kazala je rektorica Hadžigrahić.
Dekan Rudarsko, građevinsko, geološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli prof.dr Kemal Gutić ističe da će fakultet uskoro organizovati konferencije na kojima će učešće uzeti predstavnici fakulteta iz Poljske i Njemačke.
– Mišljenja smo da je neophodan nastavak razgovora kada je u pitanju dekarbonizacija, odnosno napraviti plan za jedan širok pojas aktivnosti kada je u pitanju energetska efikasnost u svim poljima. Govorimo o obnovljivim izvorima energije, o postojećim izvorima energije koji se koriste i mišljenja smo da ugalj kao osnovni energent treba da doživi transformaciju u smislu ekološke pretvorbe, odnosno smanjenja emisija CO2. Neophodno je utvrditi tačno koje količine, postaviti zakonsku legislative i omogućiti svima da se uključe u projekte energetske efikasnosti – kaže Gutić.
Smatra kako država mora definisati poticaje kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.
– Bez učešća građana sve to će ići sporo. Mi smo u fazi koja nije zadovoljavajuća, ali da bi se taj procenat povećao neophodno je uključiti građane, nevladine organizacije i medije – dodao je.
Predstavnik Ministarstva vanjske trgovine i ekonoskih odnosa BiH Admir Softić govorio je o sporazumima koje je potpisala naša država i obavezama koje iz njih proističu.
– Svjedoci smo sve većeg udjela novih izvora u proizvodnji energije u BiH i najavljenih značajnih ulaganja u tu oblast. Stavljajući dekarbonizaciju energetskog sektora u fokus našeg rada, ministarstvo aktivno radi na izradi integrisanog energetsko-klimatskog plana koji će definirati ciljeve BiH do 2030. godine – s povećanjem energetske efikasnosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, kao i smanjenja emisija stakleničkih gasova. Definisati sve to je veliki izazov za sve zemlje, a posebno za BiH. Iako su značajni koraci preduzeti kako bi ispunili energetske i klimatske ciljeve, moramo biti još ambiciozniji – naglašava Softić.
Konferencija će biti okončana poslijepodnevnom posjetom Kampusu Univerziteta u Tuzli.
FENA
