Sa bebom pored sebe, Arlinda je spakovala stvari i spremala se za izlazak iz Ginekološke klinike Univerzitetskog kliničkog centra Kosova u Prištini. Prvo dijete, teško gotovo tri kilograma, donijela je na svijet carskim rezom – načinom porođaja na koji, kako kaže, emocionalno nije bila spremna, ali je prihvatila odluku ljekara koji su procijenili da je zahvat neophodan, javlja Radio Slobodna Evropa.
Sličnu sudbinu imala je i Pranvera, koja je drugo dijete rodila carskim rezom, iako je prvo rodila prirodnim putem. Nakon višesatnih bolova i boravka u porođajnoj sali, ljekari su joj saopštili da je operacija potrebna, bez detaljnog objašnjenja razloga.
Ove priče oslikavaju širi trend na Kosovu, gdje je zabilježen nagli porast broja porođaja carskim rezom. Vrhunac tog trenda zabilježen je 2024. godine, kada je gotovo polovina svih porođaja obavljena hirurškim putem, s posebno visokim udjelom u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je carski rez medicinski opravdan kada prirodni porođaj predstavlja rizik za majku ili dijete, ali upozorava da se zahvat ne bi trebao primjenjivati rutinski, jer nepotrebna upotreba povećava rizik od infekcija, komplikacija i problema u narednim trudnoćama.
Prema podacima Univerzitetskog kliničkog centra Kosova, tokom 2025. godine obavljeno je više od 7.000 porođaja, od čega 3.074 carskim rezom. Direktor Ginekološke klinike Zef Ndrejaj navodi da su ljekari često suočeni s teškim odlukama.
– Ako insistiramo na prirodnom porođaju, a dođe do komplikacija u posljednjem trenutku, posljedice mogu biti ozbiljne, i medicinske i pravne – ističe Ndrejaj, dodajući da nedostatak jasnih i obavezujućih protokola, kao i činjenica da klinika prima najteže slučajeve iz cijelog Kosova, često vodi ka odluci o carskom rezu.
Predsjednik Udruženja akušera i ginekologa Kosova Naser Rafuna navodi da sve češće same žene traže porođaj carskim rezom, pod utjecajem straha, porodičnih pritisaka i iskustava iz okoline.
S druge strane, ginekolog Arber Lila upozorava da dio odgovornosti snosi i struka, navodeći da manjak komunikacije, strah od tužbi i potreba da se porođajni proces ubrza često rezultiraju hirurškom intervencijom, iako prirodni porođaj zahtijeva više vremena, pažnje i odgovornosti.
Trend rasta carskih rezova prisutan je i globalno. Prema podacima WHO-a, udio carskih rezova u svijetu porastao je sa šest posto 1990. godine na 21 posto u 2018, a procjene govore da bi do 2030. godine mogao dostići oko 30 posto.
Ministarstvo zdravstva Kosova u julu 2025. godine usvojilo je kliničke smjernice za upravljanje porođajima carskim rezom, s ciljem da se ženama omogući donošenje informisanih odluka. Ipak, smjernice se još uvijek ne primjenjuju u punom obimu, dijelom zbog nedostatka nadzora.
Direktor klinike Ndrejaj poručuje da bi prirodni porođaj, tamo gdje za to postoje uslovi, trebao biti prvi izbor, upozoravajući da dalji rast broja carskih rezova može imati dugoročne posljedice po zdravlje žena i održivost zdravstvenog sistema.
