Ekonomista i profesor Damir Bećirović izjavio je u jutarnjem programu N1 televizije da su vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine imale prostor za konkretnije kratkoročne mjere kako bi ublažile rast cijena, ali da dugoročni problemi proizlaze iz izostanka jasne i dosljedne ekonomske politike.
Govoreći o aktuelnoj ekonomskoj krizi i rastu troškova života, Bećirović je istakao da je jedna od mjera koja je mogla biti implementirana privremeno ukidanje akciza na gorivo. Kako je pojasnio, s obzirom na to da se porez na dodanu vrijednost obračunava na cijenu uvećanu za akcize, njihovo ukidanje bi direktno uticalo na smanjenje cijene goriva za više od 30 feninga po litru.
Komentarišući ograničavanje marži na osnovne životne namirnice, koje je ranije najavljivala Vlada Federacije BiH, Bećirović navodi da takve mjere imaju ograničen domet. Podsjetio je da su slične intervencije provođene tokom 2022. i 2023. godine, ali bez značajnijih efekata, jer obuhvataju mali broj proizvoda poput brašna, ulja i šećera. Upozorio je i da bi radikalnije mjere, poput potpunog ograničavanja cijena, mogle dovesti do nestašica na tržištu.
Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja stvaranje inflatornih očekivanja u javnosti. Istakao je da mediji, političari i analitičari često kroz najave poskupljenja dodatno podstiču rast cijena, jer građani u strahu počinju gomilati zalihe, čime se povećava potražnja i dodatno podižu cijene.
Bećirović je naglasio da su marže na naftne derivate u BiH strogo regulisane, te da benzinske pumpe, bez obzira na cijenu goriva, ostvaruju isti nivo marže, zbog čega ne dolazi do ekstra profita u tom sektoru. Ipak, ukazao je na problem nedostatka stvarne konkurencije u trgovinskom sektoru, gdje, kako kaže, dominira oligopolska struktura, zbog čega su cijene u većini trgovačkih lanaca ujednačene.
Govoreći o zavisnosti BiH od uvoza, Bećirović ističe da je ona neminovna, posebno kada je riječ o energentima, ali i da uvoz ne treba posmatrati isključivo negativno, jer omogućava pristup jeftinijim proizvodima iz zemalja koje imaju komparativne prednosti. Ipak, upozorava da su pojedine domaće mjere, poput rasta minimalne plate, dodatno doprinijele rastu cijena usluga, čime je generisana dodatna inflacija.
Kao ključni problem istakao je nepostojanje precizne socijalne slike stanovništva, naglašavajući da bi pomoć trebala biti ciljano usmjerena prema najugroženijim kategorijama, poput penzionera, umjesto univerzalnih mjera koje često više koriste onima s većom potrošnjom.
Komentarišući stanje u industriji, uključujući najave obustave rada u zeničkoj željezari, Bećirović je naglasio da država ne može selektivno spašavati privatne kompanije kroz finansijsku pomoć, jer bi to značilo nejednak tretman na tržištu. Umjesto toga, predlaže fokus na programe prekvalifikacije radnika, poticaje za zapošljavanje i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja.
Dodao je da bi država trebala racionalnije upravljati javnim sredstvima, posebno kada je riječ o infrastrukturnim projektima, te više ulagati u modernizaciju sektora poput željeznica kako bi postali konkurentniji.
Govoreći o dugoročnim rješenjima, Bećirović je naglasio potrebu za jačanjem poduzetničkog okruženja, posebno za mlade, te uspostavljanje funkcionalne socijalne karte i automatskih mehanizama pomoći u kriznim situacijama.
– U ovakvim okolnostima, pomoć treba biti usmjerena isključivo prema socijalno najugroženijima, dok ostatak društva mora biti svjestan da krize nose i određeni teret koji svi moramo podnijeti – zaključio je Bećirović.
