Priča o minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM, nije realna, jer ne ide u prilog većem dijelu naše ekonomije, odnosno manjim preduzećima koja zapošljavaju do 50 ljudi, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.
On ističe da bi povećanje minimalne plaće na 750 ili 800 KM bilo realno, ali samo uz smanjenje obaveza prema državi, pa bi se novac umjesto u državnu kasu prelio u džepove radnika.
– Rast minimalnih plaća mora pratiti neki realni ekonomski rast. Cifra od 1.000 KM lijepo zvuči, ali nema pojašnjenja iza nje. Postoji mogućnost da topli obrok, prijevoz i regres uđu u oporezivi dio, što će dovesti do rasta minimalne plaće koja bi u tom slučaju porasla na otprilike 750 KM. Međutim, bolja je opcija da se zbirna stopa doprinosa spusti na 30 posto ili ispod i da se porez na dohodak zadrži na 10 posto, a ne da se poveća na 13 posto. U tom bi slučaju taj višak išao radnicima, a ne državi – pojašnjava Čavalić.
Kada su u pitanju poslodavci i priča o povećanju minimalne plaće, Čavalić navodi da su različita gledanja, zavisno o kakvim se industrijama i poslovima radi.
– Statistički broj ljudi koji rade opada, a rastu plaće. U IT sektoru nema plaće ispod 1.000 KM, u nekim drugim sektorima plaće su manje, ali se to vezuje i za sredinu, odnosno gdje živite i kakvi su troškovi života. Manjak radnika generalno povećava materijalne, ali i nematerijalne kompenzacije, poput boljih uvjeta rada i mogućnosti kreditiranja – navodi Čavalić.
Većinu naše ekonomije čine preduzeća do 50 zaposlenih, podvlači on, a svi stalno gledamo velike firme koji zapravo čine mali dio privrede.
– Inflacija je dovela do toga da radnici gdje god mogu traže veće plaće. Zabrinjava je da sindikati koriste svoju povoljnu poziciju i pregovaračku moć u javnom sektoru i na uštrb radnika u realnom sektoru povećavaju sebi plaće. Na taj način bi višak sredstava od indirektnih poreza, koji je prikupljen zahvaljujući poskupljenjima, bio usmjeren samo u rast plaća u javnom sektoru. Ono što je potrebno su reforme, koje će taj novac usmjeriti i u rast plaća u realnom sektoru – navodi Ćavalić.
U izbornoj godini, dodaje on, puno je lakše povećati plaće javnom sektoru, nego se baviti fiskalim reformama koje pogoduju privredi u cjelini.
– Nametanje nije rješenje, jer je minimalna plaća već povećana za 30 posto ove godine. Najizvodljivije je izmijeniti zakone o porezu na dohodak i doprinosima u Federaciji Bosne i Hercegovine, na načion da to bude u korist radnika u privatnom sektoru – zaključio je Čavalić.
