Dodik ponovo najavljuje gasovod prema Srbiji

Objavljeno:

Podijeli na:

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će vlasti Republike Srpske nakon izborne pobjede ponovo pokrenuti pitanje izgradnje gasovoda kojim bi ruski gas preko Srbije stizao u RS. Ovaj projekat već godinama izaziva političke nesuglasice između predstavnika Republike Srpske i Federacije BiH.

U intervjuu za rusku agenciju RIA Novosti Dodik je poručio da je cilj očuvati Dejtonski mirovni sporazum, što, prema njegovim riječima, podrazumijeva deblokiranje investicionih projekata, uključujući Istočnu interkonekciju.

„Naš cilj je još jednom pokušati sačuvati Dejtonski sporazum iz 1995. godine, što podrazumijeva i deblokiranje svih investicionih projekata, uključujući gasovod“, izjavio je Dodik.

Dodao je da je Republika Srpska spremna na saradnju ukoliko bošnjačka strana pokaže dobru volju, ponavljajući tvrdnju da Bošnjaci već 12 godina blokiraju ovaj projekat.

## Godinama isti spor oko gasovoda

Dodik slične poruke upućuje još od 2022. godine, kada je tvrdio da bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH ne žele podržati da se pitanje Istočne interkonekcije nađe na dnevnom redu. Tada je poručio da u BiH neće proći nijedan projekat dok ne bude odobren gasovod iz Srbije.

U tom periodu srpski ministri u Vijeću ministara BiH nisu podržali Južnu interkonekciju s Hrvatskom, uz obrazloženje da ne postoji saglasnost za istočni gasni pravac.

Tokom 2023. godine Dodik je ponovo upozoravao da Vijeće ministara neće funkcionisati ukoliko Istočna interkonekcija ne bude uvrštena na dnevni red. Njegovi tadašnji koalicioni partneri iz Federacije BiH takve poruke ocijenili su kao ucjenu.

Krajem 2024. godine ponavljao je stav da oba projekta trebaju imati podršku, porukom: „Ako može južna, može i istočna.“

U maju ove godine, u razgovoru za beogradsku Politiku, Dodik je ponovo optužio vlasti Federacije BiH za blokadu Istočne interkonekcije, ali i projekata hidroelektrane Buk Bijela i aerodroma u Trebinju.

## Gasovod se gradi na teritoriji RS-a

Istočna interkonekcija zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske, ali je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine, zbog čega je za njegovu realizaciju potrebno odobrenje na državnom nivou.

Protivnici projekta ranije su upozoravali da bi izdvajanje novog gasovodnog kraka kod Zvornika moglo ugroziti snabdijevanje dijelova Bosne i Hercegovine koji gas trenutno dobijaju iz tog pravca.

Istovremeno, na teritoriji Republike Srpske nastavljaju se aktivnosti na razvoju gasne infrastrukture.

Preduzeće „Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva i konzorcij predvođen beogradskom kompanijom „Konvar“ u aprilu su potpisali ugovor o izgradnji magistralnog gasovoda Šepak – Bosanski Novi, vrijedan više od milijardu KM.

Planirana trasa duga je gotovo 500 kilometara, a projekat se finansira iz budžeta Republike Srpske. Prema ranijim najavama, za ovaj gasovod nije potreban novi međudržavni sporazum jer se koristi postojeći ulaz za gas na Šepku, čiji će kapacitet biti proširen.

## Dodik računa i na podršku Moskve

Pitanje snabdijevanja gasom Dodik redovno otvara i u razgovorima s ruskim zvaničnicima.

Krajem septembra, uoči sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, za RIA Novosti je izjavio da očekuje Putinovu podršku za ranije postignute gasne dogovore. Naveo je i da je o tim pitanjima razgovarao s direktorom Gazproma Aleksejem Millerom.

S druge strane, Federacija BiH razvija projekat Južne interkonekcije, kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s gasnom mrežom Hrvatske i LNG terminalom na Krku.

Parlament Federacije BiH u aprilu je usvojio izmjene zakona kojima je kompanija AAFS Infrastructure and Energy, u vlasništvu američkog društva, određena za investitora na ovom projektu.

Nakon sastanka s predstavnicima HDZ-a BiH u aprilu, Dodik je izjavio da Republika Srpska neće blokirati Južnu interkonekciju, ali je istovremeno zatražio deblokadu Istočne interkonekcije.

Time je pitanje gasnog povezivanja Bosne i Hercegovine ponovo ostalo u središtu političkih odnosa, uz dva projekta koja bi zemlju povezala s različitim pravcima snabdijevanja i čija realizacija zavisi od političkih, institucionalnih i infrastrukturnih odluka.

Klix.ba

Podijeli na:

Podijeli na: