TIHI EGZODUS LOGISTIKE: Bh. prevoznici bježe u EU, a domaća birokratija blokira i najosnovnije olakšice
Dok je čak 30 posto kapaciteta transportnog sektora već napustilo Bosnu i Hercegovinu, institucije nude tek obećanja sapeta administrativnim čekanjima. Odlazak firmi i profesionalnih vozača više nije sindikalno upozorenje, već uvod u novi val inflacije koji će direktno pogoditi džepove građana.
Izostanak kamionskih blokada na carinskim terminalima ili štrajkova na graničnim prelazima u Bosni i Hercegovini ne znači mir, već tihu kapitulaciju privredne grane bez koje je snabdijevanje tržišta nemoguće. Sastanak Radne grupe za koordinaciju aktivnosti o boravku vozača u Schengen zoni ogolio je poraznu statistiku: bosanskohercegovački prevoznici masovno prebacuju kamione, poslovanje i radnike preko granice, dok institucije na državnom i entitetskom nivou kaskaju za elementarnim rješenjima.
Predstavnik Konzorcija „Logistika BiH“ Zijad Šarić iznio je podatak koji bi u svakoj funkcionalnoj ekonomiji upalio crveni alarm: 30 posto transportnih kapaciteta već je trajno iselilo iz BiH. Ako se proces nastavi, upozorio je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, direktna posljedica biće skok cijena prevoza roba, što po principu spojenih posuda znači novi udar na troškove života svih građana.
Šengen kao zid: Boravak do 90 dana gasi legalan rad
Glavni uzrok egzodusa ostaje neriješen status profesionalnih vozača unutar Šengenske zone, gdje se primjenjuje restriktivno pravilo boravka od najviše 90 dana unutar perioda od 180 dana. Za vozače u međunarodnom transportu to znači da godišnje mogu raditi svega šest mjeseci, dok ostatak vremena provode na prinudnim pauzama ili u zoni prekršaja.
Prevoznici su fokus stavili na ključne spoljnotrgovinske partnere BiH: Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju i Mađarsku.
-
Model D viza: Nakon što je Hrvatska uvela poseban vizni režim za vozače (od kojeg se očekuje rasterećenje sektora od 10 do 15 posto), prevoznici zahtijevaju da se po istom bilateralnom modelu hitno otvore pregovori i sa ostalim ključnim članicama EU.
-
Radna grupa pred gašenjem: Iako mandat aktuelne Radne grupe ističe krajem godine, sektor traži produženje i proširenje ovlasti u vidu formalnog Odbora za olakšice u transportu. Ta je inicijativa, međutim, ranije već odbijena u Vijeću ministara glasovima ministara iz SNSD-a, što pokazuje da se preko leđa privrede i dalje vode politička nadmudrivanja.
Administrativna blokada: Kad sistem zapne na tablicama i dozvolama
Čak i na poljima gdje nema potrebe za mukotrpnim diplomatskim pregovorima sa Briselom, domaći aparat demonstrira paralizu. Dvije konkretne mjere pomoći sektoru trenutno stoje u ladicama zbog izostanka međuresornih mišljenja:
| Predložena mjera | Cilj rasterećenja | Status realizacije / Kočnica |
| Izdavanje treće registarske tablice | Olakšavanje manipulacije i zamjene priključnih vozila | Pravilnik izmijenjen, ali IDDEEA ne može donijeti cjenovnik jer Ministarstvo finansija i trezora BiH još nije dostavilo mišljenje. |
| Pojeftinjenje CEMT dozvola | Smanjenje fiksnog troška dozvola sa 500 KM na 100 KM | Prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa čeka na zeleno svjetlo istog ministarstva prije glasanja na Vijeću ministara. |
Apeli ministra Forte da se ne radi o politici nego o operativnim procedurama slaba su utjeha prevoznicima čiji kamioni stoje parkirani dok administracija usaglašava akte.
Rastuće cijene dizela i pasivnost entiteta
Pored problema s vizama i propisima, udarac profitabilnosti zadaju i ponovni skokovi cijena nafte. Konzorcij „Logistika BiH“ uputio je stoga paket hitnih zahtjeva prema entitetskim vladama i državnom nivou:
-
Olakšice na akcize i cijenu goriva za komercijalni transport, po uzoru na praksu evropskih zemalja koje štite transportne lance.
-
Smanjenje stope doprinosa za 50 posto, primjenom povlaštenog modela kakav je ranije odobravan za radno intenzivne grane poput tekstilne i kožarske industrije.
-
Subvencije za nabavku vozila standarda Euro 6, čime bi se stimulisala modernizacija voznog parka, smanjilo zagađenje i zadovoljili strogi ekološki standardi EU.
Za sada, kako je konstatovao Šarić, na entitetskim nivoima nema stvarne spremnosti da se ovim zahtjevima izađe u susret.
Epilog ovakve pasivnosti je jasan: kompanije preregistruju svoja sjedišta u Sloveniju, Hrvatsku ili Poljsku, sa sobom vode profesionalni kadar, a u budžetima Bosne i Hercegovine ostaju prazne stavke po osnovu poreza, carina i doprinosa. Cijenu inertnosti vlasti na kraju će, kroz skuplju robu na policama, platiti građani.
TP
