Na današnji dan, 19. oktobra 2003. godine, u Sarajevu je preminuo Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i jedna od najznačajnijih političkih ličnosti u novijoj historiji zemlje. Danas se navršavaju 23 godine od njegove smrti.
Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Njegov životni put obilježili su politički i intelektualni angažman, zatvorski dani, predvođenje procesa sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine te vođenje države tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata od 1992. do 1995. godine.
Zbog svojih političkih uvjerenja i disidentskog djelovanja dva puta je zatvaran u bivšoj Jugoslaviji. Posebno je ostao upamćen montirani Sarajevski proces iz 1983. godine, kada je, zajedno s grupom muslimanskih intelektualaca, osuđen na 14 godina zatvora, odakle je pušten krajem 1988. godine.
U maju 1990. godine osnovao je Stranku demokratske akcije (SDA), a nakon pobjede na prvim višestranačkim izborima iste godine izabran je za predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Njegova historijska uloga do punog je izražaja došla u najtežim danima za opstanak države. Kao predsjednik Predsjedništva RBiH i vrhovni komandant Armije RBiH, predvodio je odbranu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine od agresije, dosljedno insistirajući na očuvanju njenog suvereniteta, cjelovitosti i multietničkog karaktera. Predvodio je državnu delegaciju na brojnim međunarodnim mirovnim pregovorima, koji su kulminirali u novembru 1995. godine parafiranjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Nakon postizanja mira, ostala je upamćena njegova historijska ocjena sporazuma:
„Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići.“
Na prvim poslijeratnim općim izborima 1996. godine izabran je za člana Predsjedništva BiH. S te funkcije povukao se u oktobru 2000. godine iz zdravstvenih razloga, okončavši aktivno obavljanje državničkih dužnosti.
Pored političke karijere, Izetbegović je ostavio zapažen filozofski i publicistički opus. Autor je djela „Islam između Istoka i Zapada“, „Islamska deklaracija“, „Problemi islamskog preporoda“, „Moj bijeg u slobodu“ i „Sjećanja“, koja su prevedena na brojne svjetske jezike. Za svoj doprinos miru, demokratiji i zaštiti ljudskih prava odlikovan je brojnim prestižnim međunarodnim priznanjima.
Alija Izetbegović preminuo je u Sarajevu u 79. godini života, a njegova dženaza na Šehidskom mezarju Kovači okupila je stotine hiljada građana iz cijele Bosne i Hercegovine, kao i brojne strane državnike i diplomatske delegate. Više od dvije decenije nakon njegovog odlaska, ime Alije Izetbegovića ostaje simbol borbe za opstanak i međunarodno priznanje moderne Bosne i Hercegovine.
