Vlada TK i premijer TK nemaju nikakva ovlaštenja niti nadležnosti za imenovanje organa uprave (menadžmenta) Koksare d.o.o. Lukavac, niti su na bilo koji način mogli utjecati na poslovne planove, odluke i poslovanje ovog privrednog društva, te iz toga razloga ne mogu imati nikakvu odgovornost za teško stanje u kojem se ovo privredno društvo trenutno nalazi!
Ova je rečenica srž odgovora na pitanja o temi “Koksara” ili informacija i izjava za javnost / medije, koje bismo davali i koje ćemo davati na ovu temu, a koja kao takva jedina odgovara ISTINI.
Sve ostalo što se pojavljuje u javnom prostoru, isključivo na društvenim mrežama, politički je motivisano i kreirano u redovima lokalnih (lukavačkih) političkih krugova ili porodičnih kružića, njihovih lažnih novinarskih stranica (frontova, insajdera, a-portala itd.) i armije lažnih Facebook profila.
Posebno se ovo odnosi na neistine, preciznije i tačnije LAŽI, o koruptivnim radnjama, kriminalu i sticanju koristi, te javni linč organiziran na društvenim mrežama i komentarima, sa jednim jedinim ciljem:
Lična diskreditacija i izazivanje netrpeljivosti javnosti i radnika Koksare prema Irfanu Halilagiću!
Neizvjesna sudbina Koksare, nestabilno poslovanje, raznorazni tereti, a posebno stotine milione dugovanja, Koksaru su pogodili mnogo, mnogo prije ovog premijera i ove vlade.
Posljednjih godina, nakon raskida poslovne veze sa indijskim partnerom, ovu su kompaniju “u životu” održavali nekoliko dobavljača ili preciznije rečeno finansijera, koji su mjesec za mjesecom osiguravali potrebna višemilionska sredstva za sirovine odnosno za njen kakav-takav rad i funkcionisanje.
Isti su također, u uslovima složenog stečajnog postupka, bili odlučujući u odabiru i imenovanju organa rukovođenja odnosno uprave ovog privrednog društva.
Nakon što je Koksara izgubila ugovor / dogovor o plasmanu i prodaji koksa sa višedecenijskim partnerom i kupcem Željezarom Smederevo, spas za opstanak proizvodnje i same fabrike je pronađen u Željezari Zenica iz razloga što je tamošnja (ArcelorMittal) zenička koksara nakon 130 godina ugašena i prestala sa radom.
U protekloj godini, nakon što je Željezara Zenica promijenila vlasnika, te je najavila i trenutno sama prolazi kroz neizvjestan nastavak rada i proizvodnje čelika, sve navedeno je doprinijelo bitno smanjenoj potrebi za proizvodnjom koksa, ali nažalost, i ubrzanom prestanku rada lukavačke Koksare.
Važno je podcrtati, vlada TK nije imala nikakvog nadzora, uvida ili utjecaja na rad i poslovanje ovog preduzeća u stečaju, niti je ikada razmatrala ili donosila bilo kakve akte / odluke koje se tiču imenovanja, poslovanja ili funkcionisanja preduzeća.
Jednako tako, vlada nije imala uvid niti je mogla na bilo koji način odlučivati i raspolagati sa dobiti ovog privrednog društva, onda kada je ono ostvarivalo u milionskim iznosima.
Naprotiv, vlada(e), ministri i premijer(i) su pozivani i prozivani isključivo i samo onda kada se u ovom preduzeću pojave nevolje ili krize, kako bi na ovaj ili onaj način intervenisala i u datom momentu riješila neki trenutni problem, prepreku ili kriznu situaciju.
Uvijek smo se, prije svega zbog poštovanja prema stotinama radnika ali i zbog samog značaja Koksare za privredu cjelokupne države, odazivali tim pozivima te u skladu sa mogućnostima, nadležnostima i našim institucionalnim kapacitetima, pomagali kako smo mogli.
Nažalost, u slučaju ovog posljednjeg dešavanja i razvoja situacije, izvjesno je i izgledno, da ne postoji nikakav zakonom definisani način, kojim bi se Koksara spasila od odluka koje su donesene.
