Dok se na jugu Bosne i Hercegovine povlače konkretni potezi na modernizaciji i uvezivanju lokalnih i regionalnih saobraćajnica, najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH i dalje je osuđen na decenijska obećanja i saobraćajnu izolaciju. Najnoviji primjer infrastrukturnog jaza u entitetu pokazuje odluka Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH, koje je zvanično odabralo trasu izmještanja magistralne ceste M6 od Podledinca do Miletine, ukupne dužine 26 kilometara.
Novi cestovni koridori u Hercegovini: Povezivanje lokalnih mjesta s Koridorom 5C
Primarni cilj ovog projekta jeste izmještanje teškog tranzitnog saobraćaja iz naseljenih mjesta. Kako je potvrdio Amar Karavdić iz JP Ceste Federacije BiH, nova trasa projektovana je za brzinu od 70 kilometara na sat, a prolazit će preko Miletine, Cerna, Lipna, Grljevića i Borajne sve do Podledinca.
Ova saobraćajnica direktno će spojiti čvorište Podledinac na brzoj cesti koja je već u fazi izgradnje s čvorištem Zvirovići na Koridoru 5C. Realizacijom ovog pravca putovanje između Gruda i Čapljine postat će znatno brže i sigurnije, dok će se istovremeno saobraćajno rasteretiti Ljubuški i Međugorje.
Tuzla i Sarajevo četvrt stoljeća zarobljeni u maketama i obećanjima
Nasuprot konkretnim radovima i projektima u Hercegovini, izgradnja brze ceste Tuzla – Sarajevo već punih 25 godina postoji isključivo kao mrtvo slovo na papiru. Dok se u drugim dijelovima Federacije BiH intenzivno projektuju i grade novi kilometri savremenih saobraćajnica, ključni putni pravci koji povezuju Tuzlanski kanton s glavnim gradom i ostatkom države i dalje su zaglavljeni u beskonačnim fazama studija, idejnih rješenja, preprojektovanja i predizbornih maketa.
Prema trenutnom stanju na terenu, putovanje od Tuzle do Sarajeva još će dugo ostati ozbiljan test strpljenja i sigurnosti za vozače, ali i kočnica privrednom razvoju najmnogoljudnije regije u BiH.
Politička odgovornost i (ne)sposobnost upravljanja projektima
U javnom prostoru sve se glasnije postavlja pitanje političke volje i operativne sposobnosti onih koji su u proteklim decenijama obnašali ključne funkcije u Federaciji BiH u ime takozvanih probosanskih stranaka. Dok su iz redova tih stranaka stizala ciklično ponavljana predizborna obećanja o „skorom početku radova“ na dionici prema Tuzli, konkretni rezultati na terenu su izostali.
S druge strane, u komentarima i analizama infrastrukturnih ulaganja ističe se da bi upravo operativni rad kadrova i projektnih timova HDZ-a BiH u resornim institucijama trebao poslužiti kao pokazatelj kako se, uz jasnu političku volju, pripremljenu projektnu dokumentaciju i fokus na lokalne zajednice, osiguravaju budžetska sredstva i realizuju konkretni cestovni projekti na terenu.
