Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo državnom sekretaru SAD-a Marcu Rubiju, ministru finansija Scottu Bassentu te istaknutim članovima oba doma američkog Kongresa, upozoravajući na odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na korištenje javnih sredstava Republike Srpske za lobiranje u inostranstvu.
Kako prenosi Fena, Konaković je ukazao na pravne i političke posljedice ove odluke, posebno u kontekstu nedavnih dešavanja u Washingtonu i zabrinutosti zbog ruskog političkog utjecaja u Bosni i Hercegovini.
U pismu se navodi da se odluka Ustavnog suda BiH, između ostalog, odnosi na ugovor o lobiranju koji je Predstavništvo RS-a u Beču zaključilo s kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., na čijem je čelu Ari Ben-Menashe. Među ciljevima navedenim u tom angažmanu bila je i nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Konaković ističe da je Ustavni sud BiH utvrdio da se javna sredstva RS-a ne mogu koristiti za finansiranje lobiranja usmjerenog ka ciljevima suprotnim Ustavu BiH i obavezujućim odlukama državnih institucija. Sud je, prema navodima iz pisma, zabranio daljnja plaćanja po predmetnom sporazumu, a zabranu proširio i na slične aranžmane koji imaju za cilj ostvarivanje neustavnih ciljeva.
Ministar je naglasio da se ova odluka odnosi na organe vlasti RS-a, odgovorne zvaničnike i predstavništva tog entiteta u inostranstvu, uz potvrdu da Republika Srpska nema pravo na teritorijalno otcjepljenje.
### Konaković ukazao na angažman političkih savjetnika u Washingtonu
Poseban dio pisma odnosi se na nedavnu kontroverzu u Washingtonu povezanu s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, političkim savjetnicima američkog predsjednika Donalda Trumpa, za koje Konaković navodi da su ih angažovale i plaćale proruske vlasti RS-a.
Iako su ti angažmani odvojeni od ugovora o kojem je odlučivao Ustavni sud BiH, Konaković smatra da otvaraju šira pitanja o korištenju javnih sredstava za izgradnju političkog utjecaja u Sjedinjenim Američkim Državama.
U pismu je ukazao i na političke veze Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Kremljom, navodeći da takve veze, zajedno s osporavanjem ustavnog poretka BiH, predstavljaju razlog za stratešku zabrinutost.
Prema Konakovićevim navodima, posebno je važno da američki zvaničnici obrate pažnju na to da li se javni novac koristi za lobiranje koje može biti usmjereno protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
### Južna gasna interkonekcija kao alternativa ruskom gasu
Konaković je u pismu otvorio i pitanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine, podsjećajući na učešće na Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja gasom, održanom 24. februara 2026. godine u Washingtonu.
Samit su, prema navodima iz pisma, organizirali američki ministar unutrašnjih poslova Doug Burgum i ministar energetike Chris Wright, a među glavnim temama bili su diversifikacija evropskog snabdijevanja gasom, smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i povećanje pristupa američkom tečnom prirodnom gasu (LNG).
Bosna i Hercegovina se nakon samita pridružila zajedničkoj izjavi o jačanju sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom u centralnoj i istočnoj Evropi.
Kao konkretan korak u tom pravcu Konaković je izdvojio Južnu gasnu interkonekciju s Hrvatskom, za koju smatra da bi omogućila diversifikaciju pravaca snabdijevanja, pristup globalnom tržištu LNG-a i nove mogućnosti za američke energetske kompanije.
Istovremeno je upozorio na najavu Milorada Dodika od 10. oktobra da vlasti RS-a namjeravaju obnoviti planove za izgradnju gasovoda kroz Srbiju, koji bi bio namijenjen snabdijevanju ruskim gasom.
Konaković smatra da bi takav projekat mogao zadržati ili dodatno produbiti energetsku zavisnost Bosne i Hercegovine od Rusije, dok se saradnja sa SAD-om, kako je naveo, usmjerava prema diversifikaciji izvora i pravaca snabdijevanja.
### Poziv SAD-u na podršku Dejtonskom sporazumu
U završnom dijelu pisma Konaković je podsjetio na ulogu Sjedinjenih Američkih Država u postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Od američkih zvaničnika zatražio je posebnu pažnju prema korištenju javnih sredstava RS-a za lobiranje i politički utjecaj u SAD-u, naročito kada takve aktivnosti mogu služiti ciljevima suprotnim ustavnom poretku BiH ili interesima političkih struktura blisko povezanih s Moskvom.
Također je pozvao na nastavak američke podrške provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, kao i zajedničkim naporima za jačanje energetske diversifikacije.
Konaković je zaključio da odluka Ustavnog suda pruža dodatnu pravnu osnovu za suočavanje s ovim pitanjima, dok saradnja na području energetike predstavlja mogućnost za jačanje strateške otpornosti Bosne i Hercegovine i smanjenje njene izloženosti ruskom političkom i energetskom utjecaju.
Izvor: Fena / Vijesti.ba
