Federalni zavod za statistiku objavio je zvanične podatke o kretanju plaća i zaposlenosti za septembar 2026. godine, koji donose nastavak nominalnog rasta prosječnih primanja, ali i otvaraju dobro poznata pitanja o stvarnoj kupovnoj moći građana i rastućim troškovima života.
Šta pokazuju zvanični podaci?
-
Prosječna neto plaća: U septembru 2026. godine iznosila je 1.741 KM.
-
Na mjesečnom nivou (u odnosu na avgust): nominalno je viša za 1,9%, a realno za 0,5%.
-
Na godišnjem nivou (u odnosu na septembar 2025.): nominalno je viša za 8,6%, dok je realni rast iznosio 2,8%.
-
-
Prosječna bruto plaća: Iznosila je 2.716 KM (nominalno viša za 1,7%, a realno za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec).
-
Ukupan broj zaposlenih: U Federaciji BiH u septembru je registrovano 547.275 zaposlenih lica, što predstavlja povećanje od 1,4% u odnosu na avgust, pri čemu je broj zaposlenih žena porastao za 2,3%.
Ko zarađuje najviše, a ko najmanje?
Statistika i ovoga puta potvrđuje ogroman jaz između pojedinih privrednih sektora.
Najviše prosječne neto plaće u septembru zabilježene su u sektorima:
-
Informacije i komunikacije – 2.368 KM
-
Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite – 2.317 KM
-
Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje – 2.301 KM
S druge strane, na začelju ljestvice po primanjima i dalje se nalaze radnici u radno najintenzivnijim i uslužnim djelatnostima:
-
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) – 1.159 KM
-
Građevinarstvo – 1.342 KM
-
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala – 1.377 KM
Matematika bijede: Može li minimalac pokriti troškove?
Iako prosječna plaća od 1.741 KM zvuči ohrabrujuće, realnost većine radnika u Federaciji BiH potpuno je drugačija. Pod naslovom “Matematika bijede u FBiH” s pravom se postavlja ključno pitanje: kako minimalna primanja i plaće u uslužnim djelatnostima mogu pratiti vrtoglavi rast cijena i troškove sindikalne potrošačke korpe?
Dok najniže plaće u ugostiteljstvu jedva prelaze prag od 1.150 KM, troškovi hrane, režija i osnovnih životnih potreba za jednu prosječnu porodicu odavno gutaju daleko veće iznose. Činjenica da su sektori poput trgovine i ugostiteljstva – koji zapošljavaju ogroman broj radnika – ujedno i među najmanje plaćenima, pokazuje da statistički prosjek često iskrivljuje stvarnu sliku životnog standarda radničke klase u FBiH.
TP






