Povodom Svjetskog dana hipertenzije, koji se obilježava 17. maja, dr. med. Jasenko Radović, specijalista kardiologije MIB-a Tuzla, upozorio je na ozbiljnost visokog krvnog pritiska, bolesti koja često prolazi bez simptoma, ali ostavlja trajne posljedice na organizam.
Govoreći o ovogodišnjoj temi “Zajedno kontrolišimo hipertenziju – redovno provjeravajte krvni pritisak”, Radović je istakao da se hipertenzija s razlogom naziva “tihim ubicom”.
– Smatra se da danas svaka treća odrasla osoba u svijetu ima arterijsku hipertenziju, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da polovina tih ljudi to uopšte ne zna. Hipertenzija u početnim fazama uglavnom ne daje simptome i zato je veoma opasna – kazao je Radović.
Dodao je da se simptomi poput glavobolje, vrtoglavice, zamora ili otežanog disanja najčešće pojavljuju tek nakon višegodišnjeg perioda povišenog krvnog pritiska.
– Kada se pojave tegobe, tada je već često kasno za prevenciju i uglavnom je potrebno uvesti terapiju. Problem je što hipertenzija godinama neprimjetno oštećuje krvne sudove, srce, mozak, bubrege i oči – upozorio je.
Radović ističe da je redovno mjerenje krvnog pritiska najjednostavniji i najefikasniji način ranog otkrivanja bolesti.
– Jedno mjerenje ne znači ništa. Krvni pritisak treba mjeriti više puta, u sjedećem položaju i mirnom stanju, najbolje ujutro i navečer tokom nekoliko dana, a tek potom uzeti prosječnu vrijednost – pojasnio je.
Prema njegovim riječima, dijagnoza hipertenzije postavlja se kada su vrijednosti krvnog pritiska u više mjerenja iznad 140 sa 90.
Govoreći o faktorima rizika, Radović je naveo stres, fizičku neaktivnost, gojaznost, pušenje, nezdravu ishranu i pretjeran unos soli, ali i genetiku, godine života te pridružene bolesti poput dijabetesa i bolesti bubrega.
Posebno je upozorio na skrivene izvore soli u svakodnevnoj ishrani.
– Problem nije samo so koju dodajemo hrani, već i ona koja se već nalazi u gotovim proizvodima poput suhomesnatih prerađevina, salama, pašteta i pekarskih proizvoda – rekao je.
Kada je riječ o liječenju, Radović naglašava da promjena životnih navika može značajno pomoći, naročito kod mlađih pacijenata i u početnim stadijima bolesti.
– Preporučuje se najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično, prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine i zdravija ishrana. Svaki izgubljeni kilogram kod gojaznih osoba može sniziti krvni pritisak za jedan milimetar živinog stuba – istakao je.
Naglasio je i da terapija za hipertenziju često mora biti dugotrajna, ali da se uz disciplinu i promjenu načina života kod pojedinih pacijenata može smanjiti ili čak potpuno ukinuti.
– Najveća greška je kada pacijenti prestanu uzimati terapiju čim se osjećaju bolje. Hipertenzija ne nestaje sama od sebe i bez kontrole može dovesti do srčanog i moždanog udara – zaključio je Radović.
