Povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, koja traje od 18. do 24. novembra, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH uputio je ozbiljno upozorenje javnosti o rastućem globalnom problemu otpornosti mikroorganizama na lijekove.
Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti razviju mehanizme preživljavanja uprkos primjeni propisane terapije, zbog čega liječenje post complejosnije, traje duže, a postojeći lijekovi često ostaju bez učinka.
Zapanjujući podaci: Milioni ugroženih života
Prema zvaničnim podacima Zavoda, bakterijska antimikrobna rezistencija već se dovodi u vezu sa više od 4,7 miliona smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta.
Ukoliko se ne preduzmu hitne i adekvatne mjere, crne procjene pokazuju da bi otpornost na antimikrobne lijekove do 2050. godine mogla uzrokovati čak 39 miliona smrtnih slučajeva. Pored zdravstvene katastrofe, ekonomske posljedice mogle bi biti razarajuće, s obzirom na to da bi gubici za svjetsku ekonomiju mogli premašiti 3,4 biliona američkih dolara. Najveći teret podnose zemlje s nižim i srednjim prihodima, gdje su resursi i dostupnost zdravstvenoj zaštiti ograničeni.
Zašto nastaje otpornost i zašto je važna odgovorna upotreba?
Ključni pokretač širenja rezistencije jeste nepravilna i nepotrebna upotreba antibiotika. Stručnjaci podsjećaju da antibiotici nemaju nikakvo djelovanje protiv virusnih infekcija** (poput prehlade i gripe) te ih nikada ne treba uzimati na svoju ruku bez medicinske procjene.
Ipak, problem odavno prevazilazi okvire zdravstvenog sistema. Nekontrolisana upotreba antimikrobnih sredstava u stočarstvu i uzgoju životinja, proizvodnji hrane, kao i zagađenje okoliša, značajno doprinose razvoju i širenju otpornih sojeva.
„Jedno zdravlje“: Poziv na hitnu akciju
Ovogodišnja svjetska kampanja provodi se pod sloganom **„Jedno zdravlje, zajedničko djelovanje, spriječimo antimikrobnu rezistenciju već sada“, naglašavajući neraskidivu povezanost zdravlja ljudi, životinja, biljaka i životne sredine.
Zaštita efikasnosti lijekova zahtijeva sinergiju zdravstvenih radnika, veterinara, poljoprivrednika, institucija i građana. Fokus mora biti na:
* Racionalnijoj upotrebi i propisivanju lijekova,
* Dostupnijoj i preciznijoj dijagnostici,
* Unapređenju vakcinacije i higijenskih uslova,
* Smanjenju zagađenja životne sredine.
Novi Globalni akcioni plan za period od 2026. do 2036. godine postavlja temelje za sistemske mjere s ciljem smanjenja smrtnosti i zaštite budućih generacija od prijetnje na koju stručnjaci odavno upozoravaju.
TP






