Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine mogla bi biti predmet novih zakonskih izmjena, a prema modelu o kojem se razgovaralo, mogućnost rada nedjeljom dobile bi manje, porodične trgovine, dok bi zabrana ostala na snazi za velike trgovačke lance.
O ovoj mogućnosti govorio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović, ističući da su razgovori o izmjenama već vođeni između predstavnika Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata. Ipak, konačan dogovor još nije postignut.
Male trgovine mogle bi dobiti izuzeće
Prema riječima Kurtovića, tokom dosadašnjih razgovora razmatrana je mogućnost da pojedine privatne trgovine rade nedjeljom pod posebnim uslovima, dok bi veći trgovački lanci i dalje bili obuhvaćeni zabranom.
„Okvirno je tada dogovoreno, koliko imam informacije, da određene osobe koje imaju privatne firme, trgovine, mogu raditi nedjeljom, u smislu da neko od njihove porodice radi tu nedjelju. A da ove velike firme ne mogu raditi nedjeljom“, pojasnio je Kurtović.
Međutim, riječ je o modelu koji je razmatran tokom razgovora, a ne o konačno usvojenoj odluci.
Očekuje se da će se pitanje neradne nedjelje ponovo naći na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog vijeća nakon formiranja nove Vlade Federacije BiH.
Ni sindikati nemaju jedinstven stav
Pitanje rada nedjeljom izaziva podijeljena mišljenja i među samim radnicima. Dok jedni smatraju da je neradna nedjelja važna za odmor i porodični život, drugi žele mogućnost rada zbog dodatne zarade.
Kurtović je potvrdio da ni unutar granskih sindikata ne postoji jedinstven stav.
„Određeni broj granskih sindikata je za radnu nedjelju, a određeni broj granskih sindikata je za neradnu nedjelju“, kazao je.
Savez samostalnih sindikata BiH zbog toga će održati sjednicu Upravnog odbora na kojoj bi predstavnici granskih sindikata trebali razmotriti različite stavove i usaglasiti zvaničan prijedlog.
Kurtović je naveo da im se javljaju i radnici koji žele raditi nedjeljom ukoliko bi za taj dan imali dodatak na platu od 50 posto.
S druge strane, postoje i oni kojima je slobodna nedjelja neophodna za odmor i vrijeme provedeno s porodicom.
Sindikat traži dva slobodna dana i dodatak od 50 posto
Osim mogućih izmjena propisa o neradnoj nedjelji, jedan od prioriteta Saveza samostalnih sindikata BiH jeste zaključivanje općeg kolektivnog ugovora.
Prema riječima Kurtovića, nacrt ugovora prije dva mjeseca dostavljen je Vladi FBiH i Udruženju poslodavaca, a razgovori o njegovom sadržaju trebali bi biti nastavljeni.
Sindikat traži da se radnicima osiguraju dva slobodna dana tokom sedmice, uz dodatak na platu od najmanje 50 posto za rad nedjeljom.
„Od tih sedam dana, neko bi trebao imati dva dana slobodna. Ako neko radi nedjeljom, on bi bio slobodan i ponedjeljak“, pojasnio je Kurtović.
Prema njegovim riječima, predloženi opći kolektivni ugovor odnosio bi se na približno 500.000 zaposlenih u Federaciji BiH.
Minimalna plata od 1.260 KM za radnike s osnovnom školom?
Kurtović je govorio i o zahtjevima sindikata za povećanje minimalnih plata, uzimajući u obzir rast troškova života.
Sindikat je ranije predlagao da najniža plata iznosi 70 posto prosječne plate u Federaciji BiH, što bi, prema Kurtovićevim procjenama, značilo oko 1.260 KM za radnike s osnovnom školom.
Prema predstavljenom prijedlogu, plata za radnike sa srednjom stručnom spremom iznosila bi 1.460 KM, dok bi za one s visokom stručnom spremom bila 1.660 KM.
Važno je naglasiti da je riječ o prijedlogu sindikata, a ne o usvojenim iznosima minimalne plate.
Kurtović smatra da je potrebno osigurati bolja primanja kako bi se radnici zadržali u Bosni i Hercegovini i spriječio njihov odlazak u inostranstvo.
Konačna odluka još nije donesena
U narednom periodu očekuju se novi razgovori predstavnika sindikata, poslodavaca i nadležnih institucija o neradnoj nedjelji, kolektivnom ugovoru i povećanju primanja zaposlenih.
Za sada nema konačne odluke o promjeni režima rada nedjeljom u Federaciji BiH.
Hoće li manje porodične trgovine dobiti mogućnost rada nedjeljom, dok će veliki trgovački lanci ostati zatvoreni, zavisit će od daljnjih pregovora i eventualnih izmjena zakonskih propisa.
TP
